Korisni savjeti

  • 1
  • 2
  • 3

Tijekom drugog stanja, važno je uzimati folnu kiselinu kako bi se beba normalno razvijala jer njen nedostatak može izazv...

Read more

Kao što je općepoznato, šećer deblja!! Tako, ukoliko namjeravate zadržati postojeću težinu ili je smanjiti, postoji neko...

Read more

Mislite da je zdrava hrana dosadna, da obrok prije spavanja deblja i da si ne možete priuštiti kolač ako ste na dijeti? ...

Read more

Recepti

  • 1
  • 2
  • 3

Ručak: meso kuhano ili pečeno u količini 3 šnicle (jedna težine 180 grama), šnita integralnog ili crnog kruha i salata...

Read more

Sastojci za 1 osobu2 žlice svježeg kravljeg sira1 žlica majoneze1 žličica mješavine mediteranskih začina1 limenka tune u...

Read more

Sastojci za 4 osobe 25dag svježeg tijesta s jajima razvučenog u list 6 manjih rajčica 1 limun 2 vezice rikole 20dag svje...

Read more

Savjetovalište

  • 1
  • 2
  • 3

UTJECAJ VITAMINA K2 I OKTAKOZANOLA NA ATEROSKLEROZU  S obzirom na progresijski karakter bolesti ateroskleroze, potreb...

Read more

Poštovani: Koristila sam nekoliko proizvoda na bazi zelene kave, za koju i dalje tvrdim da ima djelovanje, ali nisu mi...

Read more

Kako možemo znati do koje granice ići sa aerobnim treninzima i kako izbjeći pretreniranost? Aktivno se bavim nogometom. ...

Read more
Print

Češnjak i tinktura od češnjaka

Češnjak je nekada bio zaštitno sredstvo protiv “zlih duhova” i drugih “nevidljivih opasnih sila”. Danas je priznat kao jedan od najboljih prirodnih antibiotika, preventivno sredstvo i čaroban lijek za sve. Jedina negativna nuspojava je njegov karakterističan i prodoran miris, a koji se može izbjeći ako se istodobno sa češnjakom jede crveno zelje ili svježi peršin

Češnjak ili bijeli luk (Allium sativum) je začinska biljka iz roda lukova, a ima karakterističan i prodoran miris koji potječe od alicina, mirisnog sastojka koji djeluje kao antibiotik. Priča o češnjaku i njegovim ljekovitim svojstvima započela je oko 1500 godina prije Krista. Već tada jedan egipatski medicinski papirus navodi recepte s češnjakom protiv 22 zdravstvene poteškoće kao što su glavobolja, grlobolja i fizička slabost. Starorimski pisac Plinije u svojoj knjizi navodi više od 60 bolesti koje se mogu liječiti češnjakom, kao npr. želučane i crijevne tegobe, čir na želucu, astma, reuma, hemoroidi, tumori i sušica.

Print

Žena u prolazu

U svojoj prethodnoj objavi spomenula sam ženu koja hoda ulicom. Da podsjetim zaboravne umove (ili umove koji nisu pročitali prethodnu objavu – pročitajte, mogla bi vam vrijediti) radi se o vidno anoreksičnoj ženi. U prošloj sam se objavi obraćala prvim dvjema vrstama ljudi i njihovim pogledima na nju, uz obećanje da ću se obratiti i onoj trećoj – onima koji joj se dive te žele biti poput nje, ili već jesu ona.

Za početak, nikad nećete biti ona. Nikada nije moguće postati ona. Čak i kada jeste ona, ne vidite to i negirate samima sebi da je tako, čvrsto vjerujući da je „još dug put do toga“. Vi ste, nažalost, ušli u fazu same bolesti.

Anoreksija je najnezahvalnija bolest ikada. Njoj nikada nije dosta te nikada nije zadovoljna. Čak i kada je zadovoljna, forsira na takve redukcije i samokažnjavanje kako ne bi iz tog zadovoljstva ispala. Najviše me od svega pogađa to što znam koliko je ljudi koji na ovo sada kimaju glavom, svjesno ili nesvjesno, jer znaju točno o čemu pričam.

Print

Djeca su sve deblja

Ne volim vježbati, mrzim se skinuti u trenirku. I nisam jedina. Kad bi ih se pitalo, u mojem razredu pola cura ne bi vježbalo. Izvlačimo se kada možemo, ali ne uspijemo uvijek. Kada bih ja odlučivala, tjelesnog ne bi bilo u školi – kaže nam 14-godišnja Mirela koja će ove godine završiti osmi razred. Priznaje da joj je tjelesni problem i zbog viška kilograma, koji, tvrdi, ima otkako zna za sebe. Za razliku od Mirele i mnogih učenika osnovnih i srednjih škola koji satove tjelesnog odgoja doživljavaju kao pravo mučenje, dekan zagrebačkog Učiteljskog fakulteta prof. dr. Ivan Prskalo, kineziolog po struci, smatra da bi se obvezna satnica tjelesnog odgoja i zdravstvene kulture u školama morala znatno povećati.

– Djeca nam u školi imaju po dva sata tjelesnog tjedno. Isto kao u vrijeme bana Mažuranića. Samo, djeca su tada pješačila, radila fizičke poslove, igrala se, trčala, a danas, kada dođu iz škole, sjednu pred kompjuter ili TV i nikakvih fizičkih aktivnosti nemaju. Zbog toga je sve više djece predebelo – objašnjava prof. Prskalo. Njemu, ali i mnogim njegovim kolegama nije jasno da reformom obrazovanja nije planirano povećanje broja sati tjelesnog odgoja.

– Treba smanjiti neke druge nepotrebne sadržaje i povećati tjelesnu aktivnost djece. Zalažemo se da minimalna satnica u predškolskom odgoju i primarnom obrazovanju bude pet sati tjedno, a u ostatku školovanja, dakle srednjoj školi i na fakultetu najmanje tri sata tjedno. Djecu treba poticati i da se uključuju u izvanškolske sportske aktivnosti – ističe prof. Prskalo. Dodaje da je “smrtni neprijatelj današnje i još mnogo sljedećih generacija nekretanje”.

{loadposition kol1}

{loadposition kol2}

 
{loadposition ostalo}