Hrana oduvijek igra središnju ulogu u crkvenim, pa i svjetovnim blagdanima. Ipak, važnost hrane najviše se ističe upravo na blagdan Uskrsa koji simbolički predstavlja početak i obnovu života pa i jela koja se u tom razdoblju pripremaju podržavaju tu tradiciju.
Hrana oduvijek igra središnju ulogu u crkvenim, pa i svjetovnim blagdanima. Ipak, važnost hrane najviše se ističe upravo na blagdan Uskrsa koji simbolički predstavlja početak i obnovu života pa i jela koja se u tom razdoblju pripremaju podržavaju tu tradiciju. Post i nemrs koji traju još od Pepelnice, kulminiraju na Veliki petak i Subotu, kada stol krase posebna jela kao priprema za najveći blagdan kršćanske vjere.
Tradicionalno, Veliki Petak prati strogi post što znači da se do sitosti jede samo jednom tijekom dana, a ostali su obroci simbolični. Meso je strogo zabranjeno, a u rigoroznijim slučajevima i mlijeko, mliječni proizvodi te jaja. Danas je situacija liberalnija, pa se na Veliki petak izbjegava samo meso i svi proizvodi od mesa, a na jelovniku se najčešće nalazi riba. Nerijetko će se na stolu naći i grah, štrudle od sira te tijesto s orasima i makom.
I na Veliku subotu, dan prije Uskrsa, vrijedi sličan prehrambeni režim, samo su dozvoljene veće količine hrane negoli dan prije.
Dan Uskrsa
Na uskršnju nedjelju, raskošni obroci zamjenjuju oskudni korizmeni jelovnik. Osobitu čar Uskrsa čini jutarnji blagoslov jela. Tradicija blagoslivljanja hrane najrasprostranjenija je upravo među slavenskim narodima. U pletenu košaru se najprije stavlja salveta, a zatim hrana: šunka (pršut) ili, ovisno o podneblju, kulen kao simbol obilja i nagrada za posnu zimu, jaja, vino ili rakija, hren (koji predstavlja gorčinu Kristove muke), mladi luk, sol i domaći kruh (za prosperitet i zdravlje – kruh predstavlja težak rad, a sol štiti od propadanja). Hrana koja se nosi na blagoslov se uobičajeno prekriva vezenim ubrusima. Blagoslovljena hrana jede se u krugu obitelji za doručak pri čemu je naglasak upravo na obilju hrane kako bi se prikazao završetak posta i korizme. Staro je vjerovanje da se mrvice i ostaci koji se nisu pojeli nisu smjeli baciti već zakopati, spaliti i sl.
Uskršnji ručak također se provodi u krugu obitelji, a najčešće se blaguje juha, pečenje s krumpirima te obilje svježih salata i hrena. Zadnjih je godina osobito popularna postala i francuska salata.
Nezaobilazne slastice
Posebna uskršnja peciva po svojoj raznolikosti nešto zaostaju za božićnima no čine važan dio uskrsnog obrednog jela zbog čega ih domaćice pripremaju s posebnom pažnjom. Vrste peciva variraju od regije do regije, a najčešće se pripremaju na Veliku subotu i nose na blagoslov s ostalom hranom.
Tradicionalno se u Hrvatskom zagorju i Podravini pripremalo osobito uskršnje pecivo od pšeničnog i kukuruznog brašna – vrtanj odnosno vertanj. U Dalmaciji je popularno uskršnje pecivo pinca – kolač od bijelog brašna, mlijeka, jaja, šećera i masnoće. I istarska tradicija njeguje pripremu pince koja se u različitim dijelovima istarske županije naziva i maslenka, pogača, slatki kruh ili turta. Običaj istarskih domaćica pripreme pince u krušnoj peći u velikoj mjeri odumire pa se danas ona najčešće kupuje gotova.
I druge delicije krase Uskršnji stol pa se tako najčešće pripremaju, ovisno o običajima pojedinog kraja: mliječna peciva i pletenice, štrukli sa sirom, kolači od dizanog tijesta, sirnice, gibanice, torte, medenjaci, razni sitni kolačići u obliku zečića, kokica...
Tradicija bojanja jaja
Jaje je simbol života, a nezaobilazno bojenje jaja predstavlja veselje za odrasle i djecu. Razlozi zbog kojih se jaje povezalo sa Uskrsom, su čini se i biološki i kulturološki. Naime, zimi kokoši nose vrlo malo jaja, zbog prirodnog procesa nošenja jaja. Oko Uskrsa, kada već započne proljeće, kokoši ponovo počinju nositi više jaja. Nadalje, kako su se jaja nekada smatrala luksuznom hranom, tijekom Velikog posta (korizme) bila su zabranjena, te su kršćani trebali čekati Uskrs kako bi ih mogli jesti. Znači da je Uskrs razdoblje u kojemu su i prirodne «sile» i vjerske «zabrane» otvorila vrata jajima u prehrani.
Pisanice su se prije bojale uz pomoć onoga što je priroda obilato nudila, a ta je tradicija i danas donekle živa. Jaja su najčešće bila crvene boje koja se dobivala pomoću ljuske crvenog luka, korijena broča, cikle ili crvenog radiča. Crne su se pisanice postizale uz pomoć čađe, bobica bazge ili duda, a od kore hrastovine mogla se postići lijepa crno-smeđa boja. Jaja su se nerijetko bojala i u zelenu boju koja se dobivala uz pomoć raznog bilja poput koprivre, špinata ili poriluka. Početkom prošlog stoljeća za bojanje jaja su se počele koristiti boje za tekstil te licitarske boje da bi danas na raspolaganju stajalo mnoštvo tehnika i načina ukrašavanja pisanica čineći ih pravim malim umjetničkim djelima.
Preživjeti Uskrs na dijeti
Osobama na dijeti, Uskrs predstavlja veliku prijetnju uspjehu. Obilje delicija i slastica stavljaju na kušnju i najkarakternije. Ipak, ako ste na dijeti, nije poželjno pokleknuti svim čarima Uskrsa jer se time u samo jednom danu mogu ugroziti mjeseci truda i odricanja. Stoga za Uskrs vrijedi pravilo umjerenosti. Drugim riječima, nije potrebno odreći se svih jela već probati od svega pomalo, s time da se ti obroci raspodijele ravnomjerno tijekom dana.
Da bi se što lakše zaobišla „opasnost“ koju Uskrs predstavlja za dijetu, slijedi nekoliko praktičnih savjeta :
• Jedite iz malog tanjura kojeg ste napunili samo jednom. Tako ćete lakše kontrolirati količinu unesene hrane
• Žvačite polako jer osjećaj sitosti kasni 10-15 minuta
• Uvijek odstranite vidljive masnoće s kuhane šunke
• Iako su kuhana jaja siromašna kalorijama, ipak sadrže relativno puno kolesterola pa je i tu ključ u umjerenosti
• Francusku salatu pripremite s light majonezom
• Ukoliko je juha dosta masna s njene površine žlicom uklonite masnoće
• Za raznim pečenjima posegnite samo ako ste se odrekli kuhane šunke, a i tada pazite da je riječ o manje masnom komadu mesa
• Budite oprezni pri uživanju u raznim uskršnjim pecivima poput pince, vertanja ili povetice. Smatrajte to desertom, a slatki su grijesi dopušteni samo u malim količinama
• Pokoji kolač neće ugroziti dijetu, no ako smatrate da ipak predstavljaju preveliku prijetnju uspjehu, najbolje rješenje za zasladiti se bez grižnje savjesti dolazi u obliku voća u želeu ili voćnog sorbeta
• Izbjegavajte gazirane napitke i zaslađene sokove, a žeđ gasite običnom ili gaziranom mineralnom vodu
• Zaboravite na razne rakije i ostala žestoka alkoholna pića jer predstavljaju bogat izvor „praznih“ kalorija. Ako želite nazdraviti sa obitelji i prijateljima, posegnite za čašom crnog vina
• Uskrs nije izgovor za izbjegavanje tjelesne aktivnosti, pa svakako u tom danu isplanirajte i kretanje.
izvor: smrznutojezdravo.com
