Su uz vodu najvažnije tvari u tijelu. Od prvenstvenog su značenja za rast i razvoj svih tjelesnih tkiva. Glavni su izvor tvari za izgradnju mišića, krvi, kože, kose, noktiju i unutarnjih organa, uključujući srce i mozak. Sastavni su dijelovi svake stanice koja čini osnovu života na Zemlji.
Bjelančevine su kemijske tvari koje upravljaju svim životnim procesima ćelije, osim jednog - one se ne mogu same razmnožavati. Građene su od dvadesetak različitih aminokiselina, međusobno povezanih poput karika u lancu. Redoslijed i broj tih karika određuje specifične karakteristike svake bjelančevine. U biosferi je broj različitih molekula bjelančevina neograničen, no u jednoj ćeliji neke vrste ih može biti oko tisuću. Određena smjesa različitih molekula bjelančevina upravlja svim biološkim funkcijama određene ćelije i specifična je za određenu vrstu živog organizma (npr. za amarilis, krumpir, vjevericu, purana i medvjeda). Promjenom redoslijeda samo jedne karike u lancu nastati će nova bjelančevina, potpuno novih osobina. Dakle, za neku specifičnu vrstu živog bića, osnovno je odabrati redoslijed karika (aminokiselina) u lancu bjelančevina, kao i pravu smjesu za tu vrstu specifičnih bjelančevina. Tu zadaću ima DNA.
Aminokiseline u bjelančevinama mogu biti dvovrsne:
1. esencijalne aminokiseline koje se ne mogu samostalno obnavljati u organizmu, pa ih moramo uzimati putem hrane.
2. neesencijalne aminokiseline koje se mogu u organizmu stvoriti ili iz ugljikohidrata ili iz esencijalnih aminokiselina.
Ribosomi su "tvornice bjelančevina". U njima se povezuju karike (aminokiseline) u polipeptidski lanac molekule bjelančevine. Tako nastala bjelančevina preuzima namijenjenu joj zadaću izgradnje određenih struktura, katalizatora određenih metaboličkih procesa ili stvaratelja mehanokemijske energije potrebne, recimo, za pokretanje krila leptira.
Funkcija bjelančevina
Proteini, ovisno o svojoj građi, provode čitav niz različitih aktivnosti unutar organizma. Prva i osnovna zadaća proteina je njihova neophodnost u procesu rasta i razvoja. Za bilo koji dio našeg tijela koji prolazi kroz proces rasta ili regeneracije, stvaraju se nove tjelesne stanice, koje trebaju proteine za svoju izgradnju i uspostavljanje odgovarajuće funkcije. Ovisno o dobi i spolu potrebe za bjelančevinama se znatno mijenjaju.
Druga velika zadaća proteina je nadomještavanje oštećenih i odumrlih ćelija. Ćelije koje trebaju uobičajeni nadomjestak jesu između ostalih: stanice krvi, bubrega, [[jetra|jetre], mišića, te naravno stanice kose, nokti, zubi i kosti.
Također, one su potrebne tijelu kako bi moglo stvoriti čitav niz enzima (molekule koje ubrzavaju biokemijske procese i zaslužne su za ovakav oblik života kakav mi poznajemo) i hormona (molekule koje omogućuju komunikaciju i usklađivanje biokemijskih procesa između različitih tkiva i organa) i protutijela (molekule koje su proizvod imunološkog sustava organizma i odgovorne su za obranu od stranih tvari, bakterija i virusa).
Proteini grade i veliki dio molekule hemoglobina - tvari koja prenosi kisik našim tijelom i omogućuje nam odvijanje procesa disanja u svim stanicama u kojima se taj ciklus odvija.
Bjelančevine u prehrani
Proteini ili bjelančevine nalaze se u raznim vrstama prehrambenih namirnica. Može se gotovo reći da su u većim ili manjim količinama zastupljeni u svoj hrani osim u rafiniranim šećerima i mastima. Hrana životinjskog porijekla poput mesa, riba, jaja (bjelanjak), mlijeka, jogurta i sira dobar su izvor proteina u kvalitativnom i kvantitativnom smislu. Osim što sadrže mnogo proteina te su namirnice izvor svih esencijalnih aminokiselina.
Izvor: bs.wikipedia.org
