VAŽNOST PREVENCIJE-KROZ TJELESNU AKTIVNOSTTjelesna aktivnost osnovna je čovjekova potreba od njegova rođenja do kasne starosti. Suvremeni uvjeti života i rada zaokupljaju čovjeka, ograničavajući optimalnu razinu tjelesne aktivnosti, zbog čega se mijenjaju i prehrambene navike. Upravo su to dva glavna razloga sve većeg broja pretile djece u društvu. Pretilost je jedna od najrasprostranjenijih bolesti suvremenog čovjeka, čiji su uzroci nedovoljna razina aktivnosti, nepravilna prehrana, genetski čimbenici, stil života, stres itd. Na žalost, pretilost je sve prisutnija u dječjoj dobi, što potvrđuje podatak da je ugroženo gotovo svako šesto dijete. Broj pretile djece od 80-ih godina naovamo u stalnom je porastu i danas je udvostručen. Istraživanja su pokazala da je konzumacija slatkih pića i voćnih sokova glavni krivac pretilosti u djece i mladih.
Uz to, na negativne utjecaje televizije i ostalih medija koji reklamiraju takve proizvode posebno su osjetljiva upravo djeca. Djeca sve više slobodnog vremena provode mirujući u zatvorenim prostorima, uz računala, na kojima se igraju, gledajući televiziju. Istraživanja govore da djeca više vremena potroše na gledanje televizije nego na bilo koju drugu aktivnost, osim spavanja. Istodobno je utvrđeno da gledanje televizije proporcionalno utječe na količinu unesene nezdrave fast-food hrane, a smanjuje se unos zdravog voća i povrća.
Ako se kod djece već od najranijih koraka ne stvori navika sustavna tjelesnog vježbanja, postaju neaktivna i podložna svim negativnim utjecajima suvremenog života i rada u kasnijim fazama života. Zato je preporuka da se djeca predškolskog uzrasta najprije uključuju u organizirane programe u sklopu dječjih sportskih igraonica, što im omogućuje samostalno razvijanje intelektualnih i fizičkih sposobnosti putem igre i druženja. Pritom moramo voditi računa da se rad odvija pod stručnim vodstvom profesora tjelesne i zdravstvene kulture, tj. kineziologa, koji će odabrati najprikladnije kineziološke sadržaje primjerene: psihofizičkom razvoju djece, karakteristikama skupine, spremnosti skupine i stanju dječjeg zdravlja. Ako kod djece predškolske dobi na vrijeme razvijemo navike da budu tjelesno aktivni, možemo očekivati da će ih nastojati zadržati u nastavku života. Istraživanje znanstvenika s Northwestern Universityja utvrdilo je da će osobe koje su u mladosti bile fit u srednjoj dobi imati znatno manje teškoća sa zdravljem i prekomjernom tjelesnom težinom. Također je utvrđeno da dobra forma može reducirati posljedice prekomjerne težine, kao što su pojava visokoga krvnog tlaka i bolesti krvožilnog sustava, te smanjiti rizik od pojave moždanog udara i šećerne bolesti (dijabetesa), i to za trećinu.
Pretilost je sve izraženija i kod djece školskog i srednjoškolskog uzrasta. U tom razdoblju slobodno vrijeme provode sjedeći (pred računalom, televizorom, u kafićima...), usvajaju negativne prehrambene navike (brza hrana, gazirana pića) i dolaze pod utjecaj niza poroka (duhan, alkohol, droga). Da bismo utjecali na tu dob, trebamo ih motivirati da se uključe u neku od tjelesnih aktivnosti, što prije svega mora biti njihov osobni izbor, a ne prisila. Uz tjelesnu i zdravstvenu kulturu kao obvezan predmet u školama, toj se populaciji preporučuje izbor dodatnih sportski aktivnosti u sklopu školskih sportskih klubova. Primjerene sportske aktivnosti koje mogu služiti prevenciji pretilosti su: košarka, rukomet, nogomet, plivanje, gimnastika, skijaško trčanje i rolanje. Preporučuje se redovito vježbanje tri puta tjedno po jedan sat.
Mediji igraju važnu ulogu kada je posrijedi tjelesni izgled, postavljaju pred mlade određene kriterije (primjerice, mršavost je u modi - prije svega ekstremna mršavost), nameću im potrebu da što bolje izgledaju, budu u trendu. Rezultat je toga izgladnjivanje. Mladi se u toj dobi izgladnjuju da bi bolje izgledali jer nisu informirani o načinu gubljenja tjelesne težine i o tome koja je tjelesna težina dovoljna, odnosno za njih prihvatljiva. Valja ponovno istaknuti da se tjelesna težina smanjuje isključivo redovitim vježbanjem i pravilnom prehranom. Da bi se utjecalo na pretilost, treba vježbati svaki dan od 45 do 60 minuta. Početnicima se preporučuje da vježbaju postupno, bez obzira na odabranu vrstu tjelesne aktivnosti. Za početak neka biraju lakše i jednostavnije vježbe i provode ih tri puta tjedno.
Za osobe koje nemaju navike redovita vježbanja preporuka je da iz sjedećeg načina života najprije počnu hodati i šetati u prirodi na svježem zraku. Sljedeći je korak prelazak u žustro hodanje, a dužina i trajanje svakim se danom povećavaju. Zadnja je faza uključivanje u grupne programe vježbanja (npr. korektivna gimnastika, plivanje, aerobika u fitnes centrima itd.). Pri izboru sadržaja tjelesne aktivnosti treba se voditi principima dobrovoljnosti, slobodnog odabira sadržaja i vremena, prilagođenog opsega opterećenja i kontinuiranosti.
Da bismo utjecali na pretilost, preporučuje se kombiniranje svakodnevne tjelesne aktivnosti i prehrane. Sami smo gospodari svog života, pa baš zato, umjesto da ostajemo kod kuće i sjedimo jedući ispred televizora, zašto ne bismo promijenili način života nabolje? Nastojimo biti zdravi, u dobroj tjelesnoj formi, puni energije i dobro raspoloženi. Nikad nije kasno da se uključite u bilo koji oblik tjelesne aktivnosti jer ništa nije gore od neaktivnosti. Neaktivnost kod mladih dovodi do usvajanja loših navika koje će se kasnije negativno odraziti na zdravlje.
Dok čitate ovaj tekst, uzmite stvari i uključite se u neki program tjelesne aktivnosti jer činite dobro za sebe i svoje zdravlje, a istodobno ćete se osjećati i izgledati bolje.
