Vitamini i minerali potrebni su organizmu u značajno manjim količinama nego bjelančevine, masti i ugljikohidrati, ali su neophodni za zdravlje jer sudjeluju u nizu biokemijskih procesa važnih za normalno funkcioniranje organizma.Zbog toga je ponekad potrebno nadomjestiti manjak koji uzrokuje nepravilna prehrana vitaminskim suplementima.
Međutim, kod uzimanja bilo kakvih vitamina potreban je oprez. Prekomjerno unošenje može narušiti prirodnu ravnotežu hranjivih tvari, neki vitamini (A,D,E i K) mogu biti i toksični. Ipak, većina ih se topi u vodi i organizam ih izlučuje mokraćom.
Britanski znanstvenici čak su objavili upozorenje u kojem su naglasili kako redovito uzimanje nekih vitaminskih dodataka može prouzrokovali i neke zdravstvene probleme.
Ističu kako je najveći problem u neumjerenosti. Neki ljudi ne vodeći računa o propisanim dozama uzimaju vitaminske dodatke, s pretpostavkom, ako su vitamini dobri za zdravlje, što više ih uzmu to bolje. Što naravno nije točno. Posebnu pozornost bi trebale obratiti žene za vrijeme trudnoće ili osobe koje uzimaju neke druge lijekove.
Ipak, neki nutricionisti tvrde kako su vitaminski suplementi nužni, poput Dr. Ann Walker iz Britanskog zdravstvenog informacijskog centra za vitaminske suplemente: „Vitamini, minerali i dijetni suplementi ne samo da imaju dokazane zdravstvene prednosti, nego su nužni za održavanje dobrog zdravstvenog stanja, oni su most iznad prehrambenog jaza koji mnogi ljudi stvaraju svojim lošim prehrambenim navikama u kojima često nedostaje esencijalnih vitamina i minerala“.
U svakom slučaju, najbolje bi bilo prije uzimanja vitaminskih dodataka posavjetovati se s liječnikom ili nutricionistom koji će na temelju vaših osobnih potreba i prehrambenih navika utvrditi koji vitamini i u kojoj dozi su najbolji za vas. Željezo
Manjak željeza u prehrani uzrokuje sideropeničnu anemiju ili slabokrvnost koja je karakterizirana smanjenom koncentracijom hemoglobina te smanjenim brojem ili veličinom eritrocita. Ovaj tip anemije najčešće nastaje uslijed nedostatnog unosa željeza putem hrane, poremećaja apsorpcije željeza, dugotrajnog gubitka krvi (menoragije, metroragije, krvarenja iz gastrointestinalnog trakta, hematurije) ili povećanih potreba organizma za željezom (rast, trudnoća, dojenje).
Anemija dovodi do tromosti i pospanosti (nizak radni kapacitet), problema u učenju, slabog rasta i razvoja, povećanog pobola i maternalne smrtnosti, posebno za vrijeme poroda.
Najbolji izvori željeza su: meso, riba, perad i jetrica, ali željeza također ima u mahunarkama, tamnozelenom lisnatom povrću i suhom voću. Željezo iz namirnica biljnog porijekla se ne apsorbira tako dobro kao željezo iz namirnica životinjskog porijekla. Bio-iskoristivost željeza, naročito iz namirnica biljnog porijekla, poboljšava se ako se u obroku kombiniraju namirnice koje su bogati izvori vitamina C.
Vitamin A
Potreban je za rast i diferencijaciju epitelnog tkiva dišnog, urogenitalnog i probavnog sustava. Također je veoma važan za učinkovito funkcioniranje imunološkog sustava. Nedostatak vitamina A može dovesti do oslabljenog vida noću (noćno/kokošije sljepilo).
Vitamin A u svojoj aktivnoj formi (retinol) se prirodno nalazi samo u hrani životinjskog podrijetla.
Ima ga u jetricama, jajima i mnogim mliječnim proizvodima te majčinom mlijeku. Mnoge vrste voća i povrća tamnijih boja sadrže pigmente, tzv. karotene, koji prelaze u vitamin A tijekom resorpcije u crijevima.
Tiamin, riboflavin, niacin, B6, folna kiselina, pantotenska kiselina, B12 i biotin pripadaju onome što se ponekad naziva kompleks vitamina B. Vitamini B-skupine su neophodni za pretvorbu ugljikohidrata, masti i proteina u energiju kao i za njihovo korištenje za izgradnju i obnavljanje tjelesnih tkiva. Manjak ovih vitamina može dovesti do ozbiljnih posljedica uključujući: slabost mišića, paralizu, mentalnu konfuziju, poremećaje živčanog sustava, probavne smetnje, ispucalu i ljuskavu kožu, tešku anemiju i poremećaj rada srca.
Dostatan dnevni unos B- vitamina je važan. Namirnica bogate vitaminima B- skupine su: tamnozeleno povrće, grah, grašak, žitarice, meso, riba i jaja.
Vitamin C pospješuje apsorpciju željeza iz hrane, tvorbu kolagena (vezivno tkivo) koji povezuje tjelesne stanice, a djeluje i kao antioksidans. Većina voća, posebno agrumi i kiwi, te mnoge vrste povrća, uključujući i krumpir, su dobri izvori vitamina C.
Vitamin D je posebno važan za iskorištavanje kalcija u organizmu. Ima ga u ribljem ulju, jajima i mlijeku, a stvara se i u organizmu kada je koža izložena sunčevom svjetlu. Nedostatak vitamina D kod male djece može dovesti do rahitisa.
Jod je važan za pravilan rast i razvoj. Nedostatak joda može uzrokovati gušavost (povećana štitnjača) i mentalnu zaostalost. Bogati izvor joda su namirnice podrijetlom iz mora ali i neke druge namirnice sadrže manje količine joda. Vrlo važan izvor joda u prehrani su i namirnice obogaćene jodom npr. kuhinjska sol.
By: Ksenija Hrstić
probajte i odma ćete otić kod isusa marije i boga