Ispis

Uskršnja prehrana

Hrana oduvijek igra središnju ulogu u crkvenim, pa i svjetovnim blagdanima. Ipak, važnost hrane najviše se ističe upravo na blagdan Uskrsa koji simbolički predstavlja početak i obnovu života pa i jela koja se u tom razdoblju pripremaju podržavaju tu tradiciju.

 

Hrana oduvijek igra središnju ulogu u crkvenim, pa i svjetovnim blagdanima. Ipak, važnost hrane najviše se ističe upravo na blagdan Uskrsa koji simbolički predstavlja početak i obnovu života pa i jela koja se u tom razdoblju pripremaju podržavaju tu tradiciju. Post i nemrs koji traju još od Pepelnice, kulminiraju na Veliki petak i Subotu, kada stol krase posebna jela kao priprema za najveći blagdan kršćanske vjere.

Tradicionalno, Veliki Petak prati strogi post što znači da se do sitosti jede samo jednom tijekom dana, a ostali su obroci simbolični. Meso je strogo zabranjeno, a u rigoroznijim slučajevima i mlijeko, mliječni proizvodi te jaja. Danas je situacija liberalnija, pa se na Veliki petak izbjegava samo meso i svi proizvodi od mesa, a na jelovniku se najčešće nalazi riba. Nerijetko će se na stolu naći i grah, štrudle od sira te tijesto s orasima i makom.

I na Veliku subotu, dan prije Uskrsa, vrijedi sličan prehrambeni režim, samo su dozvoljene veće količine hrane negoli dan prije.

Dan Uskrsa

Na uskršnju nedjelju, raskošni obroci zamjenjuju oskudni korizmeni jelovnik.  Osobitu čar Uskrsa čini jutarnji blagoslov jela. Tradicija blagoslivljanja hrane najrasprostranjenija je upravo među slavenskim narodima. U pletenu košaru se najprije stavlja salveta, a zatim hrana: šunka (pršut) ili, ovisno o podneblju, kulen kao simbol obilja i nagrada za posnu zimu, jaja, vino ili rakija, hren (koji predstavlja gorčinu Kristove muke), mladi luk, sol i domaći kruh (za prosperitet i zdravlje – kruh predstavlja težak rad, a sol štiti od propadanja). Hrana koja se nosi na blagoslov se uobičajeno prekriva vezenim ubrusima. Blagoslovljena hrana jede se u krugu obitelji za doručak pri čemu je naglasak upravo na obilju hrane kako bi se prikazao završetak posta i korizme. Staro je vjerovanje da se mrvice i ostaci koji se nisu pojeli nisu smjeli baciti već zakopati, spaliti i sl.

Uskršnji ručak također se provodi u krugu obitelji, a najčešće se blaguje juha, pečenje s krumpirima te obilje svježih salata i hrena. Zadnjih je godina osobito popularna postala i francuska salata.

Nezaobilazne slastice

Posebna uskršnja peciva po svojoj raznolikosti nešto zaostaju za božićnima no čine važan dio uskrsnog obrednog jela zbog čega ih domaćice pripremaju s posebnom pažnjom. Vrste peciva variraju od regije do regije, a najčešće se pripremaju na Veliku subotu i nose na blagoslov s ostalom hranom.

Tradicionalno se u Hrvatskom zagorju i Podravini pripremalo osobito uskršnje pecivo od pšeničnog i kukuruznog brašna – vrtanj odnosno vertanj. U Dalmaciji je popularno uskršnje pecivo pinca – kolač od bijelog brašna, mlijeka, jaja, šećera i masnoće. I istarska tradicija njeguje pripremu pince koja se u različitim dijelovima istarske županije naziva i maslenka, pogača, slatki kruh ili turta. Običaj istarskih domaćica pripreme pince u krušnoj peći u velikoj mjeri odumire pa se danas ona najčešće kupuje gotova.

I druge delicije krase Uskršnji stol pa se tako najčešće pripremaju, ovisno o običajima pojedinog kraja: mliječna peciva i pletenice, štrukli sa sirom, kolači od dizanog tijesta, sirnice, gibanice, torte, medenjaci, razni sitni kolačići u obliku zečića, kokica...

Tradicija bojanja jaja

 
Jaje je simbol života, a nezaobilazno bojenje jaja predstavlja veselje za odrasle i djecu. Razlozi zbog kojih se jaje povezalo sa Uskrsom, su čini se i biološki i kulturološki. Naime, zimi kokoši nose vrlo malo jaja, zbog prirodnog procesa nošenja jaja. Oko Uskrsa, kada već započne proljeće, kokoši ponovo počinju nositi više jaja. Nadalje, kako su se jaja nekada smatrala luksuznom hranom, tijekom Velikog posta (korizme) bila su zabranjena, te su kršćani trebali čekati Uskrs kako bi ih mogli jesti. Znači da je Uskrs razdoblje u kojemu su i prirodne «sile» i vjerske «zabrane» otvorila vrata jajima u prehrani.

Pisanice su se prije bojale uz pomoć onoga što je priroda obilato nudila, a ta je tradicija i danas donekle živa.  Jaja su najčešće bila crvene boje koja se dobivala pomoću ljuske crvenog luka, korijena broča, cikle ili crvenog radiča. Crne su se pisanice postizale uz pomoć čađe, bobica bazge ili duda, a od kore hrastovine mogla se postići lijepa crno-smeđa boja. Jaja su se nerijetko bojala i u zelenu boju koja se dobivala uz pomoć raznog bilja poput koprivre, špinata ili poriluka. Početkom prošlog stoljeća za bojanje jaja su se počele koristiti boje za tekstil te licitarske boje da bi danas na raspolaganju stajalo mnoštvo tehnika i načina ukrašavanja pisanica čineći ih pravim malim umjetničkim djelima.

Preživjeti Uskrs na dijeti

Osobama na dijeti, Uskrs predstavlja veliku prijetnju uspjehu. Obilje delicija i slastica stavljaju na kušnju i najkarakternije. Ipak, ako ste na dijeti,  nije poželjno pokleknuti svim čarima Uskrsa jer se time u samo jednom danu mogu ugroziti mjeseci truda i odricanja. Stoga za Uskrs vrijedi pravilo umjerenosti. Drugim riječima, nije potrebno odreći se svih jela već probati od svega pomalo, s time da se ti obroci raspodijele ravnomjerno tijekom dana.

Da bi se što lakše zaobišla „opasnost“ koju Uskrs predstavlja za dijetu, slijedi nekoliko praktičnih savjeta :

•    Jedite iz malog tanjura kojeg  ste napunili samo jednom. Tako ćete lakše kontrolirati količinu unesene hrane

•    Žvačite polako jer osjećaj sitosti kasni 10-15 minuta

•    Uvijek odstranite vidljive masnoće s kuhane šunke

•    Iako su kuhana jaja siromašna kalorijama, ipak sadrže relativno puno kolesterola pa je i tu ključ u umjerenosti

•    Francusku salatu pripremite s light majonezom

•    Ukoliko je juha dosta masna s njene površine žlicom uklonite masnoće

•    Za raznim pečenjima posegnite samo ako ste se odrekli kuhane šunke, a i tada pazite da je riječ o manje masnom komadu mesa

•    Budite oprezni pri uživanju u raznim uskršnjim pecivima poput pince, vertanja ili povetice. Smatrajte to desertom, a slatki su grijesi dopušteni samo u malim količinama

•    Pokoji kolač neće ugroziti dijetu, no ako smatrate da ipak predstavljaju preveliku prijetnju uspjehu, najbolje rješenje za zasladiti se bez grižnje savjesti dolazi u obliku voća u želeu ili voćnog sorbeta

•    Izbjegavajte gazirane napitke i  zaslađene sokove, a žeđ gasite običnom ili gaziranom mineralnom vodu

•    Zaboravite na razne rakije i ostala  žestoka alkoholna pića jer predstavljaju bogat izvor „praznih“ kalorija. Ako želite nazdraviti sa obitelji i prijateljima, posegnite za čašom crnog vina

•    Uskrs nije izgovor za izbjegavanje tjelesne aktivnosti, pa svakako u tom danu isplanirajte i kretanje.

 

izvor: smrznutojezdravo.com

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Naslov:
Komentar:
 

Dr. Maria Škornjak

Nazad Naprijed

Smršaviti bez gladovanja! Istina ili mit?

25-04-2016 Klikova:55559 KOLUMNA, Dr. Maria Škornjak ak - avatar ak

Odbacivanje redukcijskih dijeta kao metoda regulacije tjelesne mase, zbog njihove neprirodnosti i svijest o važnost analize tjelesnog sastava prije kretanja na put mršavljenja bez gladovanja, bez vaganja namirnica i bez brojenja kalorija, najvažnije su odluke koje rezultiraju brzim postizanjem cilja i laganim održavanjem željene tjelesne mase. Početkom dvadesetog stoljeća Index tjelesne mase ili  BMI (engl. Body mass index, krat. BMI) postao je...

Više o tome...

ANTI-AGE medicina - više od „peglanja bora“

01-02-2017 Klikova:18575 KOLUMNA, Dr. Maria Škornjak ak - avatar ak

Anti-age medicina, pogrešno se poistovjećuje samo s tzv. „peglanjem“ bora i daleko je više od tog jer riječ je o grani medicine u podlozi koje je primjena naprednih znanstvenih i medicinskih znanja i tehnologija za rano otkrivanje, prevenciju i liječenje bolesti vezanih uz proces starenja te briga za zdravlje kroz inovativni znanstveni pristup s ciljem postizanja viših zdravstvenih standarda, zdravlja...

Više o tome...

KOLUMNA Nikola Beatović (mag. cin. - magistar kineziologije)

Nazad Naprijed

Da li je moguće vježbama za trbušnu skupinu mišića izgubiti potkožno masno tkivo sa prednjeg dijela trupa ?

30-10-2014 Klikova:4459 Nikola Beatović, mag. cin. - magistar kineziologije ak - avatar ak

Vježbama za trbušnu skupinu mišića možemo jedino ojačati tu mišićnu skupinu, a nikako ne možemo reducirati potkožno masno tkivo sa prednjeg dijela trupa, jer je ta sportska aktivnost male kalorijske potrošnje. Te vježbe svakako trebate kombinirati sa nekom aerobnom (i anaerobnom) aktivnošću (hodanje, trčanje, vožnja bicikla, plivanje, dizanje utega...). Uravnoteženom prehranom, te planom i programom treninga možete reducirati potkožno masno...

Više o tome...

Koja je granica aerobnog treninga i kako izbjeći pretreniranost?

23-04-2014 Klikova:3901 Nikola Beatović, mag. cin. - magistar kineziologije ak - avatar ak

Sve ovisi o cilju koji želite postići aerobnim treningom. Prvi cilj je povećanje sposobnosti sustava za prijenos kisika, drugi cilj je povećanje sposobnosti mišića da iskorištava kisik u što dužem periodu treninga/natjecanja i treći cilj je povećanje sposobnosti brzog oporavka nakon motoričke aktivnosti visokog intenziteta. Ukoliko ste dobro aerobno pripremljeni, veći ćete postotak energije proizvesti aerobno, što će omogućiti rad...

Više o tome...

Kako dobiti mišićnu masu?

23-04-2014 Klikova:5386 Nikola Beatović, mag. cin. - magistar kineziologije ak - avatar ak

Za početak bi trebali povećati ukupan dnevni unos kalorija i imati adekvatan program treninga sa utezima za povećanje mišićne mase. Ukupnu dnevnu potrošnju kalorija trebate povećati od 250 kalorija do 500 kalorija, zavisno od broja aerobnih treninga. Ako dnevni unos kalorija povećate za 1000 kalorija, mogli bi vrlo brzo nakupiti veće količine potkožnog masnog tkiva, što sigurno ne želite, zato...

Više o tome...

KOLUMNA, Dr.Miroslav Trkovnik

Nazad Naprijed

Nesvjesno prejedanje

11-03-2013 Klikova:6353 Dr. Miroslav Trkovnik ak - avatar ak

Lov i sakupljanje je odlikovalo način života i hranjenje prvobitnih modernih ljudi. Pronalazak hrane je bio prioritetan zadatak tijekom većeg dijela naše evolucije koja traje oko 200 000 godina. Tek prije 10 000 godina, formiranjem prvih stalnih naseobina, gdje se populacija počela baviti poljoprivredom, nabavka hrane postaje sigurnija. Na kraju, lakše je i manje opasno po život uzgajati pšenicu i...

Više o tome...

KVALITETA ŽIVOTA I SNAGA MIŠIĆA

15-02-2013 Klikova:4370 Dr. Miroslav Trkovnik ak - avatar ak

Mnoštvo naučnih studija pokazuje da snaga naših mišića bitno djeluje na kvalitetu života. Kada koristimo pojam vježbanje ,većina nas, pomisli na tjelesne napore koje ubrzavaju rad srčanog mišića. Na primjer, trčanje ili brzi hod. Vježbe snage zanemarujemo. Pogotovo ženski pol.  Ipak vježbe snage kao i druge tjelesne aktivnosti pomažu u održavanju pravilne tjelesne mase. Preporučene se i dijabetičarima. Usporavaju proces...

Više o tome...

Sauna i zdravlje

04-02-2013 Klikova:6212 Dr. Miroslav Trkovnik ak - avatar ak

Prve saune su nastale u Finskoj prije više od 1000 g. To su bile prostorije ukopane na obroncima brda koje su se koristile i kao primitivne rađaone. U sredini prostorije  paljena je vatra.   U razgoreni plamen  ubacivano je kamenje, koje je kasnije održavalo temperaturu. Na vrhu tih ukopanih prostorija je postojao otvor putem kojeg je dim napuštao  prostoriju. Prije...

Više o tome...

KOLUMNA Vesna Bosanac

Nazad Naprijed

Bezglutenska prehrana i sport

15-03-2016 Klikova:1730 Vesna Bosanac, NUTRICIONIST ak - avatar ak

Ugljikohidrati su glavni izvor energije u mišićima. Sportašima se preporučuje da svoju prehranu baziraju na žitaricama i proizvodima od žita. Klasični je kruh gotovo svakodnevno prisutan na jelovniku sportaša. Međutim, Novak Đoković je postao 1. tenisač svijeta nakon što je počeo prakticirati bezglutensku prehranu. Što je to? Kratko ću se osvrnuti na prehranu bez klasičnih peciva, pizze i tjestenine.

Više o tome...

Redukcijske dijete

15-03-2016 Klikova:1386 Vesna Bosanac, NUTRICIONIST ak - avatar ak

Lako je udebljati se. Koliko je teško smršaviti, a pri tome zadržati mišićno tkivo, većini je više nego poznato. Nastavak primrema i natjecanja razlog je zbog kojeg mnogi sportaši pribjegavaju brzim dijetama. Što može krenuti po zlu?

Više o tome...

JEČAM (2)

19-01-2015 Klikova:3799 Vesna Bosanac, NUTRICIONIST ak - avatar ak

Sužen izbor svježih namirnica, u hladno doba godine, afirmira kuhana jela sa žitaricama, a topla krepka variva izmame svakome osmjeh na lice. Ječam je žitarica koja, zahvaljujući svom nutritivnom sastavu i svojstvima, zavrjeđuje češću prisutnost na jelovniku. Ječam (Hordeum vulgare) jedna je od prvih kultiviranih žitarica. Koristi se za prehranu ljudi i životinja, u proizvodnji piva i žestokih pića, a u...

Više o tome...

 

Pratite nas na fejsu