Ispis

Vitamin D,ključan je za sprečavanje gripe ili prehlade

Istraživanje objavljeno u časopisu The British Medical Journal pokazuje kako je vitamin D ne samo dobar za kosti i mišiće već i za respiratorne infekcije
Milijuni ljudi ostali bi zdravi i ne bi se prehladili ili dobili gripu da su uzimali vitamin D, upozorili su stručnjaci. Novo istraživanje pokazalo je, naime, kako uzimanje dodataka prehrani štiti od akutnih respiratornih infekcija.
Iako se godinama vode borbe oko toga je li vitamin D koristan ljudskom organizmu, stručnjaci sada kažu kako je vitamin D od vitalne važnosti za kosti i zdravlje mišića.


Istraživanje objavljeno u časopisu The British Medical Journal pokazuje kako je vitamin D ne samo dobar za kosti i mišiće već i za respiratorne infekcije. Vitamin D poznat je i kao Sunčev vitamin i najviše ga unosimo ljeti kada je Sunce bliže Zemlji.

Stručnjaci tvrde kako su gripa i prehlade česte zimi i u proljeće jer je tada razina unosa vitamina D najmanja. Najmanje 70 posto stanovništva dobije jednu respiratornu infekciju tijekom godine.

Istraživanje pokazuje kako dodatak vitamina D pomaže u prevenciji takvih infekcija, a provedeno je na 11.000 osoba, od kojih je najstarija imala 95 godina.

"Prirodno vitamin D možemo dobiti iz proizvoda na bazi riblje jetre ili iz SHII-TAKE ljekovitih gljiva (Lentinula edodes) "

 

 

Uglavnom se misli da vitamina D imamo dovoljno jer ima dosta sunca. No najnovija istraživanja ukazuju da je suplementacija često nužna te da nemamo dovoljne količine vitamina D. Skoro 50% europske populacije ima nedostatnu zalihu vitamina D čak i u sunčanim mjesecima. Taj postotak može tijekom zime narasti i do 70%-80%.(1)

 

U istraživanju provedenom u ljeto 2011. sudjelovali su donori krvi između 20 i 60 godina i aktivne starije osobe koje se redovito bave sportom. Rezultati su pokazali da 63% osoba iznad 43. godine starosti ima manjak i nedostatak vitamina D, dok taj postotak kod mladih osoba iznosi 41%. Ovi rezultati su zapanjujući jer je istraživanje rađeno ljeti, s osobama koje su zdrave i/ili se bave sportom na otvorenom.2 Prema tome možemo lako zamisliti kakvi bi bili rezultati kod manje aktivnih osoba ili osoba sa zdravstvenim problemima. Stoga je suplementacija vitaminom D neophodna čak i u proljeće i ljeti.

Možemo li dovoljno sami sintetizirati vitamin D?

Prvo što pomislimo kad spomenemo vitamin D je da je potreban bebama i starijoj populaciji zbog izgradnje i zdravlja kostiju. No, istraživanja zadnjih godina ukazuju da vitamin D ima puno složeniju i važniju ulogu u tijelu nego što se dugo mislilo. Danas nam je također poznato da je, bez obzira što naše tijelo može samo sintetizirati vitamin D uz pomoć UVB zraka, nedostatak D vitamina postao široko raširen problem. Zahvaljujući klimi i našem načinu života, mi koji živimo na sjevernoj polutci jednostavno nismo dovoljno izloženi sunčevom svjetlu da bi se sintetizirala dovoljna količina vitamina D. Zimi sunca nema puno, ljeti ga moramo izbjegavati, a i ljudi danas puno manje vremena provode na otvorenom nego prije 100-njak godina. Na primjer, kreme za sunčanje sa zaštitnim faktorom 8 i višim mogu smanjiti stvaranje vitamina D  za više od 90%.

Stvaranje vitamina D sprečava i često i dugotrajno uzimanje različitih lijekova (antiupalni lijekovi na bazi steroida kao i oni za smanjenje kolesterola). S godinama se sposobnost stvaranja vitamina D dodatno smanjuje, dok istovremeno prehranom osiguravamo jedva mali dio dnevnih potreba.

Značaj vitamina D

Nekoliko medicinskih organizacija, uključujući i National Health Institute (Nacionalni institut za zdravlje) na sveučilištu Harvard podupire ideju povećanja preporučenih dnevnih doza vitamina D za najmanje 30-60%. Ispitivanjem široke populacije i pregledom podataka dobivenih u proteklih nekoliko godina, možemo zaključiti da je vitamin D neka vrsta tvari matice za sve. Sudjeluje ne samo u izgradnji i održavanju zdravih kostiju i zuba, već također doprinosi smanjenju rizika od razvoja nekoliko vrsta tumora (debelog crijeva, dojki), djeluje zaštitno kod obje vrste dijabetesa, i može povoljno djelovati na žensko hormonalno zdravlje i plodnost. Od izuzetnog je značaja u trudnoći i dojenju, a može biti od pomoći u zaštiti od kasnijeg razvoja neuroloških i psihičkih bolesti (kao npr. shizofrenija, multipla skleroza, demencija, Parkinsonova bolest, autizam, Alzheimerova bolest, depresija, poslijeporođajna depresija)

Ukratko, uzimanjem vitamina D možemo uvelike pridonijeti očuvanju zdravlja. Suprotno dosadašnjem mišljenju predoziranje vitaminom D je vrlo teško, jer ono nastupa samo kod kontinuiranog (mjesecima) uzimanja vrlo visokih doza (10000 I.J.). Iako se potrebe za vitaminom D mijenjaju ovisno o dobi i zdravstvenom stanju, njegov nedostatak povećava rizik od bolesti u svakom slučaju. U djetinjstvu je od iznimne važnosti za izgradnju kostiju, normalnu mišićnu funkciju, dok kasnije odgovarajući unos vitamina D može smanjiti rizik pojave kardiovaskularnih, autoimunih bolesti kao i upala. U kasnijoj životnoj dobi pomaže u prevenciji gubitka koštane mase, te očuvanje mišićne snage i mentalne svježine, a u trudnoći – kad je nedostatak vitamina D vrlo čest – pomaže zdravlje majke i fetusa, a kasnije može utjecati na razvoj i zdravlje djeteta. U slučaju nedostatka, povećava se rizik od srčanog udara za 2,5 puta, a raste i krvni tlak. Pretile osobe imaju veće potrebe za vitaminom D od prosjeka, a odgovarajući unos vitamina D bi kod njih imao pozitivan učinak na inzulinsku rezistenciju.

 

"Prirodno vitamin D možemo dobiti iz proizvoda na bazi riblje jetre ili iz SHII-TAKE ljekovitih gljiva (Lentinula edodes) "