Ispis

Vitamin D,ključan je za sprečavanje gripe ili prehlade

Istraživanje objavljeno u časopisu The British Medical Journal pokazuje kako je vitamin D ne samo dobar za kosti i mišiće već i za respiratorne infekcije
Milijuni ljudi ostali bi zdravi i ne bi se prehladili ili dobili gripu da su uzimali vitamin D, upozorili su stručnjaci. Novo istraživanje pokazalo je, naime, kako uzimanje dodataka prehrani štiti od akutnih respiratornih infekcija.
Iako se godinama vode borbe oko toga je li vitamin D koristan ljudskom organizmu, stručnjaci sada kažu kako je vitamin D od vitalne važnosti za kosti i zdravlje mišića.


Istraživanje objavljeno u časopisu The British Medical Journal pokazuje kako je vitamin D ne samo dobar za kosti i mišiće već i za respiratorne infekcije. Vitamin D poznat je i kao Sunčev vitamin i najviše ga unosimo ljeti kada je Sunce bliže Zemlji.

Stručnjaci tvrde kako su gripa i prehlade česte zimi i u proljeće jer je tada razina unosa vitamina D najmanja. Najmanje 70 posto stanovništva dobije jednu respiratornu infekciju tijekom godine.

Istraživanje pokazuje kako dodatak vitamina D pomaže u prevenciji takvih infekcija, a provedeno je na 11.000 osoba, od kojih je najstarija imala 95 godina.

"Prirodno vitamin D možemo dobiti iz proizvoda na bazi riblje jetre ili iz SHII-TAKE ljekovitih gljiva (Lentinula edodes) "

 

 

Uglavnom se misli da vitamina D imamo dovoljno jer ima dosta sunca. No najnovija istraživanja ukazuju da je suplementacija često nužna te da nemamo dovoljne količine vitamina D. Skoro 50% europske populacije ima nedostatnu zalihu vitamina D čak i u sunčanim mjesecima. Taj postotak može tijekom zime narasti i do 70%-80%.(1)

 

U istraživanju provedenom u ljeto 2011. sudjelovali su donori krvi između 20 i 60 godina i aktivne starije osobe koje se redovito bave sportom. Rezultati su pokazali da 63% osoba iznad 43. godine starosti ima manjak i nedostatak vitamina D, dok taj postotak kod mladih osoba iznosi 41%. Ovi rezultati su zapanjujući jer je istraživanje rađeno ljeti, s osobama koje su zdrave i/ili se bave sportom na otvorenom.2 Prema tome možemo lako zamisliti kakvi bi bili rezultati kod manje aktivnih osoba ili osoba sa zdravstvenim problemima. Stoga je suplementacija vitaminom D neophodna čak i u proljeće i ljeti.

Možemo li dovoljno sami sintetizirati vitamin D?

Prvo što pomislimo kad spomenemo vitamin D je da je potreban bebama i starijoj populaciji zbog izgradnje i zdravlja kostiju. No, istraživanja zadnjih godina ukazuju da vitamin D ima puno složeniju i važniju ulogu u tijelu nego što se dugo mislilo. Danas nam je također poznato da je, bez obzira što naše tijelo može samo sintetizirati vitamin D uz pomoć UVB zraka, nedostatak D vitamina postao široko raširen problem. Zahvaljujući klimi i našem načinu života, mi koji živimo na sjevernoj polutci jednostavno nismo dovoljno izloženi sunčevom svjetlu da bi se sintetizirala dovoljna količina vitamina D. Zimi sunca nema puno, ljeti ga moramo izbjegavati, a i ljudi danas puno manje vremena provode na otvorenom nego prije 100-njak godina. Na primjer, kreme za sunčanje sa zaštitnim faktorom 8 i višim mogu smanjiti stvaranje vitamina D  za više od 90%.

Stvaranje vitamina D sprečava i često i dugotrajno uzimanje različitih lijekova (antiupalni lijekovi na bazi steroida kao i oni za smanjenje kolesterola). S godinama se sposobnost stvaranja vitamina D dodatno smanjuje, dok istovremeno prehranom osiguravamo jedva mali dio dnevnih potreba.

Značaj vitamina D

Nekoliko medicinskih organizacija, uključujući i National Health Institute (Nacionalni institut za zdravlje) na sveučilištu Harvard podupire ideju povećanja preporučenih dnevnih doza vitamina D za najmanje 30-60%. Ispitivanjem široke populacije i pregledom podataka dobivenih u proteklih nekoliko godina, možemo zaključiti da je vitamin D neka vrsta tvari matice za sve. Sudjeluje ne samo u izgradnji i održavanju zdravih kostiju i zuba, već također doprinosi smanjenju rizika od razvoja nekoliko vrsta tumora (debelog crijeva, dojki), djeluje zaštitno kod obje vrste dijabetesa, i može povoljno djelovati na žensko hormonalno zdravlje i plodnost. Od izuzetnog je značaja u trudnoći i dojenju, a može biti od pomoći u zaštiti od kasnijeg razvoja neuroloških i psihičkih bolesti (kao npr. shizofrenija, multipla skleroza, demencija, Parkinsonova bolest, autizam, Alzheimerova bolest, depresija, poslijeporođajna depresija)

Ukratko, uzimanjem vitamina D možemo uvelike pridonijeti očuvanju zdravlja. Suprotno dosadašnjem mišljenju predoziranje vitaminom D je vrlo teško, jer ono nastupa samo kod kontinuiranog (mjesecima) uzimanja vrlo visokih doza (10000 I.J.). Iako se potrebe za vitaminom D mijenjaju ovisno o dobi i zdravstvenom stanju, njegov nedostatak povećava rizik od bolesti u svakom slučaju. U djetinjstvu je od iznimne važnosti za izgradnju kostiju, normalnu mišićnu funkciju, dok kasnije odgovarajući unos vitamina D može smanjiti rizik pojave kardiovaskularnih, autoimunih bolesti kao i upala. U kasnijoj životnoj dobi pomaže u prevenciji gubitka koštane mase, te očuvanje mišićne snage i mentalne svježine, a u trudnoći – kad je nedostatak vitamina D vrlo čest – pomaže zdravlje majke i fetusa, a kasnije može utjecati na razvoj i zdravlje djeteta. U slučaju nedostatka, povećava se rizik od srčanog udara za 2,5 puta, a raste i krvni tlak. Pretile osobe imaju veće potrebe za vitaminom D od prosjeka, a odgovarajući unos vitamina D bi kod njih imao pozitivan učinak na inzulinsku rezistenciju.

 

"Prirodno vitamin D možemo dobiti iz proizvoda na bazi riblje jetre ili iz SHII-TAKE ljekovitih gljiva (Lentinula edodes) "

 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Naslov:
Komentar:
 

Dr. Maria Škornjak

Nazad Naprijed

Smršaviti bez gladovanja! Istina ili mit?

25-04-2016 Klikova:55559 KOLUMNA, Dr. Maria Škornjak ak - avatar ak

Odbacivanje redukcijskih dijeta kao metoda regulacije tjelesne mase, zbog njihove neprirodnosti i svijest o važnost analize tjelesnog sastava prije kretanja na put mršavljenja bez gladovanja, bez vaganja namirnica i bez brojenja kalorija, najvažnije su odluke koje rezultiraju brzim postizanjem cilja i laganim održavanjem željene tjelesne mase. Početkom dvadesetog stoljeća Index tjelesne mase ili  BMI (engl. Body mass index, krat. BMI) postao je...

Više o tome...

ANTI-AGE medicina - više od „peglanja bora“

01-02-2017 Klikova:18576 KOLUMNA, Dr. Maria Škornjak ak - avatar ak

Anti-age medicina, pogrešno se poistovjećuje samo s tzv. „peglanjem“ bora i daleko je više od tog jer riječ je o grani medicine u podlozi koje je primjena naprednih znanstvenih i medicinskih znanja i tehnologija za rano otkrivanje, prevenciju i liječenje bolesti vezanih uz proces starenja te briga za zdravlje kroz inovativni znanstveni pristup s ciljem postizanja viših zdravstvenih standarda, zdravlja...

Više o tome...

KOLUMNA Nikola Beatović (mag. cin. - magistar kineziologije)

Nazad Naprijed

Da li je moguće vježbama za trbušnu skupinu mišića izgubiti potkožno masno tkivo sa prednjeg dijela trupa ?

30-10-2014 Klikova:4459 Nikola Beatović, mag. cin. - magistar kineziologije ak - avatar ak

Vježbama za trbušnu skupinu mišića možemo jedino ojačati tu mišićnu skupinu, a nikako ne možemo reducirati potkožno masno tkivo sa prednjeg dijela trupa, jer je ta sportska aktivnost male kalorijske potrošnje. Te vježbe svakako trebate kombinirati sa nekom aerobnom (i anaerobnom) aktivnošću (hodanje, trčanje, vožnja bicikla, plivanje, dizanje utega...). Uravnoteženom prehranom, te planom i programom treninga možete reducirati potkožno masno...

Više o tome...

Koja je granica aerobnog treninga i kako izbjeći pretreniranost?

23-04-2014 Klikova:3901 Nikola Beatović, mag. cin. - magistar kineziologije ak - avatar ak

Sve ovisi o cilju koji želite postići aerobnim treningom. Prvi cilj je povećanje sposobnosti sustava za prijenos kisika, drugi cilj je povećanje sposobnosti mišića da iskorištava kisik u što dužem periodu treninga/natjecanja i treći cilj je povećanje sposobnosti brzog oporavka nakon motoričke aktivnosti visokog intenziteta. Ukoliko ste dobro aerobno pripremljeni, veći ćete postotak energije proizvesti aerobno, što će omogućiti rad...

Više o tome...

Kako dobiti mišićnu masu?

23-04-2014 Klikova:5386 Nikola Beatović, mag. cin. - magistar kineziologije ak - avatar ak

Za početak bi trebali povećati ukupan dnevni unos kalorija i imati adekvatan program treninga sa utezima za povećanje mišićne mase. Ukupnu dnevnu potrošnju kalorija trebate povećati od 250 kalorija do 500 kalorija, zavisno od broja aerobnih treninga. Ako dnevni unos kalorija povećate za 1000 kalorija, mogli bi vrlo brzo nakupiti veće količine potkožnog masnog tkiva, što sigurno ne želite, zato...

Više o tome...

KOLUMNA, Dr.Miroslav Trkovnik

Nazad Naprijed

Nesvjesno prejedanje

11-03-2013 Klikova:6353 Dr. Miroslav Trkovnik ak - avatar ak

Lov i sakupljanje je odlikovalo način života i hranjenje prvobitnih modernih ljudi. Pronalazak hrane je bio prioritetan zadatak tijekom većeg dijela naše evolucije koja traje oko 200 000 godina. Tek prije 10 000 godina, formiranjem prvih stalnih naseobina, gdje se populacija počela baviti poljoprivredom, nabavka hrane postaje sigurnija. Na kraju, lakše je i manje opasno po život uzgajati pšenicu i...

Više o tome...

KVALITETA ŽIVOTA I SNAGA MIŠIĆA

15-02-2013 Klikova:4370 Dr. Miroslav Trkovnik ak - avatar ak

Mnoštvo naučnih studija pokazuje da snaga naših mišića bitno djeluje na kvalitetu života. Kada koristimo pojam vježbanje ,većina nas, pomisli na tjelesne napore koje ubrzavaju rad srčanog mišića. Na primjer, trčanje ili brzi hod. Vježbe snage zanemarujemo. Pogotovo ženski pol.  Ipak vježbe snage kao i druge tjelesne aktivnosti pomažu u održavanju pravilne tjelesne mase. Preporučene se i dijabetičarima. Usporavaju proces...

Više o tome...

Sauna i zdravlje

04-02-2013 Klikova:6212 Dr. Miroslav Trkovnik ak - avatar ak

Prve saune su nastale u Finskoj prije više od 1000 g. To su bile prostorije ukopane na obroncima brda koje su se koristile i kao primitivne rađaone. U sredini prostorije  paljena je vatra.   U razgoreni plamen  ubacivano je kamenje, koje je kasnije održavalo temperaturu. Na vrhu tih ukopanih prostorija je postojao otvor putem kojeg je dim napuštao  prostoriju. Prije...

Više o tome...

KOLUMNA Vesna Bosanac

Nazad Naprijed

Bezglutenska prehrana i sport

15-03-2016 Klikova:1730 Vesna Bosanac, NUTRICIONIST ak - avatar ak

Ugljikohidrati su glavni izvor energije u mišićima. Sportašima se preporučuje da svoju prehranu baziraju na žitaricama i proizvodima od žita. Klasični je kruh gotovo svakodnevno prisutan na jelovniku sportaša. Međutim, Novak Đoković je postao 1. tenisač svijeta nakon što je počeo prakticirati bezglutensku prehranu. Što je to? Kratko ću se osvrnuti na prehranu bez klasičnih peciva, pizze i tjestenine.

Više o tome...

Redukcijske dijete

15-03-2016 Klikova:1386 Vesna Bosanac, NUTRICIONIST ak - avatar ak

Lako je udebljati se. Koliko je teško smršaviti, a pri tome zadržati mišićno tkivo, većini je više nego poznato. Nastavak primrema i natjecanja razlog je zbog kojeg mnogi sportaši pribjegavaju brzim dijetama. Što može krenuti po zlu?

Više o tome...

JEČAM (2)

19-01-2015 Klikova:3799 Vesna Bosanac, NUTRICIONIST ak - avatar ak

Sužen izbor svježih namirnica, u hladno doba godine, afirmira kuhana jela sa žitaricama, a topla krepka variva izmame svakome osmjeh na lice. Ječam je žitarica koja, zahvaljujući svom nutritivnom sastavu i svojstvima, zavrjeđuje češću prisutnost na jelovniku. Ječam (Hordeum vulgare) jedna je od prvih kultiviranih žitarica. Koristi se za prehranu ljudi i životinja, u proizvodnji piva i žestokih pića, a u...

Više o tome...

 

Pratite nas na fejsu