Ispis

Vitamin D - za zaštitu od osteoporoze

Čak oko 50% ljudi starije životne dobi pati od deficita vitamina D, a deficit nije rijetka pojava ni u ljudi mlađe dobi

Vitamin D otkriven je tek dvadesetih godina prošlog stoljeća, a godine 1922. dobio je naziv vitamin D. Ubrzo nakon toga, 1925. godine, otkriveno je da se može proizvoditi u koži pomoću ultraljubičastih zraka.
Vitamin D regulira apsorpciju kalcija i mineralizaciju i demineralizaciju kostiju, dakle neophodan je za njihovo zdravlje i čvrstoću. No, ima i druge važne funkcije - npr. regulira lučenje inzulina i diferencijaciju stanica pa je zato neophodan u liječenju dijabetesa i mnogih autoimunih bolesti. 
Vitamin D jedini je vitamin kojeg organizam može sam proizvoditi pod utjecajem sunčevih ultraljubičastih zraka. Zajedno s vitaminima A, E i K pripada vitaminima topivim u mastima.

Dva glavna oblika vitamina D su kolekalciferol i ergokalciferol. Kolekalciferol je oblik koji se prirodno proizvodi u koži pod utjecajem ultraljubičastih zraka iz derivata kolesterola. Nalazimo ga u uljima riblje jetre i drugim životinjskim mastima pa se može u tijelo unositi i hranom. Drugi oblik vitamina D, ergokalciferol ili vitamin D2, također se može hranom unositi u organizam. Taj se oblik proizvodi pomoću sunčevog svjetla iz ergosterola u nekim biljkama, osobito gljivama i kvascu. Osobito se upotrebljava u obogaćivanju hrane vitaminom D (npr. mlijeko i margarin). Bilo da ga unosimo u organizam hranom ili stvaramo sunčanjem, vitamin D se u tijelu transformira u oblik steroidnog hormona koji je zapravo aktivni oblik ovog vitamina. Zbog toga je u mnogim farmakološkim udžbenicima vitamin D svrstan u skupinu hormona.

"Prirodno vitamin D možemo dobiti iz proizvoda na bazi riblje jetre ili iz SHII-TAKE ljekovitih gljiva (Lentinula edodes) "

(Ne)ravnoteža kalcija

Glavna zadaća vitamina D, odnosno njegovog glavnog metabolita 1,25 hidroksivitamina D (kalcitriola), je da zajedno s druga dva hormona, kalcitoninom i paratiroidnim hormonom, održava homeostazu kalcija u tijelu. I kalcij i fosfor su minerali neobično važni za normalan rad tijela tako da bez njih uopće ne bismo mogli živjeti.
Čovjek težak oko 70 kilograma sadrži oko 1.2 kg kalcija. Otprilike 95% tjelesnog kalcija spremljeno je u kostima. No, kalcij u kostima nije neophodan za život, ali zato jest kalcij u membranama stanica i nekim drugim funkcijama kao što je zgrušavanje krvi. Zbog toga, ako u prehrani nema dovoljno kalcija i nedovoljno ga se unosi u organizam, tijelo će uzimati kalcij iz kostiju. Tako dolazi do osteomalacije i osteoporoze u odraslih ljudi te rahitisa u djece, tipičnih manifestacija deficita vitamina D. Vitamin D ima zadaću kontrolirati koliko će se kalcija apsorbirati iz hrane, koliko će se ugrađivati ili oslobađati iz kostiju itd. Ako u tijelu ima dovoljno kalcija, manje će se apsorbirati i obratno, ako ga je premalo više će se apsorbirati, naravno, ako ga u hrani ima dovoljno. Ako ga u hrani nema dovoljno, više će se oslobađati iz kostiju i to na račun njihova zdravlja.

Rahitis - Bolest tipična za nedostatak vitamina D u dječjoj dobi je rahitis. U djece koja boluju od rahitisa kosti su mekane zbog nedostatka kalcija i fosfora u njima, a u isto vrijeme je povećano opterećenje kostura zbog rasta i razvoja kao i pokreta tijela. Zbog toga nastaju deformacije kostiju, osobito kostiju pod opterećenjem. Klasični simptomi rahitisa u djece su iskrivljene noge, izbočena koljena, iskrivljena kralježnica te deformacija zdjelice i grudnog koša. Neki dijelovi kostiju, osobito koljena i zglobovi nogu i šaka, mogu biti uvećani. Kako kosti u djece još rastu i razvijaju se, može doći do poremećaja u okoštavanju koji nisu prisutni kod osteomalacije u odraslih ljudi. Nedostatak kalcija i fosfora može također uzrokovati nedovoljno stvaranje zubne cakline i dentina u djece pa prema tome i kasnije propadanje zuba. U djece mlađe od 6 mjeseci može doći i do konvulzija i tetanusa (grčenja). Tetanus u slučaju osteomalacije u odraslih nije čest.

Osteoporoza - Osteoporoza je bolest koja nastaje zbog demineralizacije i slabe gustoće kostiju, a osobito je česta pojava u ljudi starije životne dobi. U toj dobi je prilično čest i deficit vitamina D. Procjenjuje se da je svaki drugi čovjek starije životne dobi deficitaran u ovom važnom vitaminu. Rezultati mnogih istraživanja jasno pokazuju da u slučaju osteoporoze uzimanje oko 1000 mg kalcija i oko 500-700 IJ vitamina D na dan može ne samo spriječiti daljnji gubitak koštane mase nego je i popraviti.

 

"Prirodno vitamin D možemo dobiti iz proizvoda na bazi riblje jetre ili iz SHII-TAKE ljekovitih gljiva (Lentinula edodes) "

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Naslov:
Komentar:
 

Dr. Maria Škornjak

Nazad Naprijed

Smršaviti bez gladovanja! Istina ili mit?

25-04-2016 Klikova:55559 KOLUMNA, Dr. Maria Škornjak ak - avatar ak

Odbacivanje redukcijskih dijeta kao metoda regulacije tjelesne mase, zbog njihove neprirodnosti i svijest o važnost analize tjelesnog sastava prije kretanja na put mršavljenja bez gladovanja, bez vaganja namirnica i bez brojenja kalorija, najvažnije su odluke koje rezultiraju brzim postizanjem cilja i laganim održavanjem željene tjelesne mase. Početkom dvadesetog stoljeća Index tjelesne mase ili  BMI (engl. Body mass index, krat. BMI) postao je...

Više o tome...

ANTI-AGE medicina - više od „peglanja bora“

01-02-2017 Klikova:18576 KOLUMNA, Dr. Maria Škornjak ak - avatar ak

Anti-age medicina, pogrešno se poistovjećuje samo s tzv. „peglanjem“ bora i daleko je više od tog jer riječ je o grani medicine u podlozi koje je primjena naprednih znanstvenih i medicinskih znanja i tehnologija za rano otkrivanje, prevenciju i liječenje bolesti vezanih uz proces starenja te briga za zdravlje kroz inovativni znanstveni pristup s ciljem postizanja viših zdravstvenih standarda, zdravlja...

Više o tome...

KOLUMNA Nikola Beatović (mag. cin. - magistar kineziologije)

Nazad Naprijed

Da li je moguće vježbama za trbušnu skupinu mišića izgubiti potkožno masno tkivo sa prednjeg dijela trupa ?

30-10-2014 Klikova:4459 Nikola Beatović, mag. cin. - magistar kineziologije ak - avatar ak

Vježbama za trbušnu skupinu mišića možemo jedino ojačati tu mišićnu skupinu, a nikako ne možemo reducirati potkožno masno tkivo sa prednjeg dijela trupa, jer je ta sportska aktivnost male kalorijske potrošnje. Te vježbe svakako trebate kombinirati sa nekom aerobnom (i anaerobnom) aktivnošću (hodanje, trčanje, vožnja bicikla, plivanje, dizanje utega...). Uravnoteženom prehranom, te planom i programom treninga možete reducirati potkožno masno...

Više o tome...

Koja je granica aerobnog treninga i kako izbjeći pretreniranost?

23-04-2014 Klikova:3901 Nikola Beatović, mag. cin. - magistar kineziologije ak - avatar ak

Sve ovisi o cilju koji želite postići aerobnim treningom. Prvi cilj je povećanje sposobnosti sustava za prijenos kisika, drugi cilj je povećanje sposobnosti mišića da iskorištava kisik u što dužem periodu treninga/natjecanja i treći cilj je povećanje sposobnosti brzog oporavka nakon motoričke aktivnosti visokog intenziteta. Ukoliko ste dobro aerobno pripremljeni, veći ćete postotak energije proizvesti aerobno, što će omogućiti rad...

Više o tome...

Kako dobiti mišićnu masu?

23-04-2014 Klikova:5386 Nikola Beatović, mag. cin. - magistar kineziologije ak - avatar ak

Za početak bi trebali povećati ukupan dnevni unos kalorija i imati adekvatan program treninga sa utezima za povećanje mišićne mase. Ukupnu dnevnu potrošnju kalorija trebate povećati od 250 kalorija do 500 kalorija, zavisno od broja aerobnih treninga. Ako dnevni unos kalorija povećate za 1000 kalorija, mogli bi vrlo brzo nakupiti veće količine potkožnog masnog tkiva, što sigurno ne želite, zato...

Više o tome...

KOLUMNA, Dr.Miroslav Trkovnik

Nazad Naprijed

Nesvjesno prejedanje

11-03-2013 Klikova:6353 Dr. Miroslav Trkovnik ak - avatar ak

Lov i sakupljanje je odlikovalo način života i hranjenje prvobitnih modernih ljudi. Pronalazak hrane je bio prioritetan zadatak tijekom većeg dijela naše evolucije koja traje oko 200 000 godina. Tek prije 10 000 godina, formiranjem prvih stalnih naseobina, gdje se populacija počela baviti poljoprivredom, nabavka hrane postaje sigurnija. Na kraju, lakše je i manje opasno po život uzgajati pšenicu i...

Više o tome...

KVALITETA ŽIVOTA I SNAGA MIŠIĆA

15-02-2013 Klikova:4370 Dr. Miroslav Trkovnik ak - avatar ak

Mnoštvo naučnih studija pokazuje da snaga naših mišića bitno djeluje na kvalitetu života. Kada koristimo pojam vježbanje ,većina nas, pomisli na tjelesne napore koje ubrzavaju rad srčanog mišića. Na primjer, trčanje ili brzi hod. Vježbe snage zanemarujemo. Pogotovo ženski pol.  Ipak vježbe snage kao i druge tjelesne aktivnosti pomažu u održavanju pravilne tjelesne mase. Preporučene se i dijabetičarima. Usporavaju proces...

Više o tome...

Sauna i zdravlje

04-02-2013 Klikova:6212 Dr. Miroslav Trkovnik ak - avatar ak

Prve saune su nastale u Finskoj prije više od 1000 g. To su bile prostorije ukopane na obroncima brda koje su se koristile i kao primitivne rađaone. U sredini prostorije  paljena je vatra.   U razgoreni plamen  ubacivano je kamenje, koje je kasnije održavalo temperaturu. Na vrhu tih ukopanih prostorija je postojao otvor putem kojeg je dim napuštao  prostoriju. Prije...

Više o tome...

KOLUMNA Vesna Bosanac

Nazad Naprijed

Bezglutenska prehrana i sport

15-03-2016 Klikova:1730 Vesna Bosanac, NUTRICIONIST ak - avatar ak

Ugljikohidrati su glavni izvor energije u mišićima. Sportašima se preporučuje da svoju prehranu baziraju na žitaricama i proizvodima od žita. Klasični je kruh gotovo svakodnevno prisutan na jelovniku sportaša. Međutim, Novak Đoković je postao 1. tenisač svijeta nakon što je počeo prakticirati bezglutensku prehranu. Što je to? Kratko ću se osvrnuti na prehranu bez klasičnih peciva, pizze i tjestenine.

Više o tome...

Redukcijske dijete

15-03-2016 Klikova:1386 Vesna Bosanac, NUTRICIONIST ak - avatar ak

Lako je udebljati se. Koliko je teško smršaviti, a pri tome zadržati mišićno tkivo, većini je više nego poznato. Nastavak primrema i natjecanja razlog je zbog kojeg mnogi sportaši pribjegavaju brzim dijetama. Što može krenuti po zlu?

Više o tome...

JEČAM (2)

19-01-2015 Klikova:3799 Vesna Bosanac, NUTRICIONIST ak - avatar ak

Sužen izbor svježih namirnica, u hladno doba godine, afirmira kuhana jela sa žitaricama, a topla krepka variva izmame svakome osmjeh na lice. Ječam je žitarica koja, zahvaljujući svom nutritivnom sastavu i svojstvima, zavrjeđuje češću prisutnost na jelovniku. Ječam (Hordeum vulgare) jedna je od prvih kultiviranih žitarica. Koristi se za prehranu ljudi i životinja, u proizvodnji piva i žestokih pića, a u...

Više o tome...

 

Pratite nas na fejsu