Zašto je i koliko crveno meso važno u dječjoj prehrani?

Željezo i bjelančevine iz mesa važne su za pravilan rast i razvoj djeteta

Uvođenje dohrane velik je izazov i za majku i za dijete jer predstavlja jednu novu dimenziju koju tek treba zajedno otkriti. Upravo zato ono je postupan proces u trajanju od nekoliko tjedana ili mjeseci, a počinje u razdoblju od 17. do 26. tjedna starosti. Točno vrijeme određuje se prema individualnim potrebama djeteta i majke. Majčino ili umjetno mlijeko, ako majka ne može dojiti, dovoljno je do navršenih šest mjeseci života, no nakon toga više ne može zadovoljiti energijske i nutritivne potrebe starijeg dojenčeta.

Žitarice su obično prva hrana koja se uvodi u prehranu (pomiješana s malo majčinog mlijeka ili formule), uz pire od povrća i voća i mesa koje slijedi. Međutim, s kojom vrstom hrane započinjemo dohranu obično ovisi o preferencijama u okusu stanovništva različitih zemalja te je stoga najbolje slijediti nacionalne smjernice.

Tijekom trudnoće, važno je uzimati folnu kiselinu kako bi se beba normalno razvijala jer njen nedostatak može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme.

„Obavezno unosite folnu kiselinu tijekom trudnoće“. Ovo predstavlja standardni savjet koji će vam svaki doktor dati ukoliko ste trudnica. I zaista folati su neophodni za zdravu trudnoću. Studije pokazuju kako svaka druga osoba u Hrvatskoj nije u mogućnosti iskorisititi folnu kiselinu te ju je vrlo važno uzimati u obliku dodataka prehrani, a naročito se savjetuje trudnicama.

Folna kiselina je jedan od oblika vitamina B, poznat i kao vitamin B9, čiji je zadatak unesenu hranu pretvoriti u energiju. Folna kiselina potrebna je za stvaranje crvenih krvnih zrnaca i drugih novih stanica. U prirodi se ne nalazi u hrani, ali je ima u folatima, kojih ima nekoliko različitih vrsta i razlikuju se po količini po kojoj se apsorbiraju iz hrane. Obično se samo polovica do dvije trećine folata iz hrane može apsorbirati. Folati su osjetljivi na temperaturu i razgrađuju se u vodi, tako da kuhanje znatno smanjuje njihovu koncentraciju u hrani. Isti je slučaj i kad namirnice dugo stoje. Najbolje je folnu kiselinu unesti u organizam putem prehrane, ali ukoliko planirate zatrudniti ili ste trudnica, preporučuje se dodatan unos putem tableta. Tijelo ne može samo proizvesti folnu kiselinu, a i topljiva je u vodi, pa se sav neiskorišten dio folne kiseline izlučuje iz organizma mokrenjem. Folna kiselina hrani kosu, kožu i nokte i održava zdravim naš živčani sustav, mozak i jetru.

Da. Ali ne bilo koja!

STUDIJE POKAZUJU KAKO SVAKA DRUGA OSOBA U HRVATSKOJ, ZBOG NAŠE GENETIKE, NIJE U MOGUĆNOSTI U POTPUNOSTI ISKORISTITI OBIČNU FOLNU KISELINU

„Obavezno unosite folnu kiselinu tijekom trudnoće“. Ovo predstavlja standardni savjet koji će vam svaki doktor dati ukoliko ste trudnica. I zaista folati su neophodni za zdravu trudnoću. Međutim većina trudnica ne razmišlja na koji će način unositi folnu kiselinu. Istina je kako najnovije studije sve više naglašavaju razliku između folata i folne kiseline.

Plakanje je tijekom prve godine života bebe, obzirom da ona još nije razvila vještinu verbalne komunikacije, najvažniji sustav znakova koji joj pomažu da se sporazume s vanjskim svijetom. Zahvaljujući plaču, novorođenče neizostavno privlači pozornost svojih roditelja i daje im do znanja da mu je potrebna pomoć, bez obzira što roditelji često ne mogu istog trenutka shvatiti što muči bebu. Dakle, osnovna svrha plača je da se roditelj urgentno stvori u neposrednoj blizini svoje bebe, da joj pruži utjehu i pokuša pronaći što je to izazvalo ovakvu reakciju.

Uzroci plača mogu biti različiti, a novorođenče najčešće plače iz 7 razloga: kada je nešto boli, kada se zbog nečeg osjeća nelagodno, kada je gladna, usamljena, prenadražena, kada stimulacija njenih čula nije dovoljna i kada je frustrirana.