Ispis

FOLNA KISELINA NEOPHODNA ZA TRUDNOĆU

Tijekom trudnoće, važno je uzimati folnu kiselinu kako bi se beba normalno razvijala jer njen nedostatak može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme.

 

„Obavezno unosite folnu kiselinu tijekom trudnoće“. Ovo predstavlja standardni savjet koji će vam svaki doktor dati ukoliko ste trudnica. I zaista folati su neophodni za zdravu trudnoću. Studije pokazuju kako svaka druga osoba u Hrvatskoj nije u mogućnosti iskorisititi folnu kiselinu te ju je vrlo važno uzimati u obliku dodataka prehrani, a naročito se savjetuje trudnicama.

Folna kiselina je jedan od oblika vitamina B, poznat i kao vitamin B9, čiji je zadatak unesenu hranu pretvoriti u energiju. Folna kiselina potrebna je za stvaranje crvenih krvnih zrnaca i drugih novih stanica. U prirodi se ne nalazi u hrani, ali je ima u folatima, kojih ima nekoliko različitih vrsta i razlikuju se po količini po kojoj se apsorbiraju iz hrane. Obično se samo polovica do dvije trećine folata iz hrane može apsorbirati. Folati su osjetljivi na temperaturu i razgrađuju se u vodi, tako da kuhanje znatno smanjuje njihovu koncentraciju u hrani. Isti je slučaj i kad namirnice dugo stoje. Najbolje je folnu kiselinu unesti u organizam putem prehrane, ali ukoliko planirate zatrudniti ili ste trudnica, preporučuje se dodatan unos putem tableta. Tijelo ne može samo proizvesti folnu kiselinu, a i topljiva je u vodi, pa se sav neiskorišten dio folne kiseline izlučuje iz organizma mokrenjem. Folna kiselina hrani kosu, kožu i nokte i održava zdravim naš živčani sustav, mozak i jetru.

 

Bogat izvor folne kiseline je lišće zelenog povrća koga ima u sjemenkama, narančama, limunu, jetricama, žitaricama, tjestenini i dr. Trudnicama se savjetuje dodatno uzimanje folne kiseline putem dodataka prehrani u periodu kada se pripremaju za trudnoću i do dvanaestog tjedna trudnoće kako bi se fetus pravilno razvijao. U nedostatku folne kiseline mogu nastupiti ozbiljni zdravstveni problemi. Prije početka uzimanja folne kiseline posavjetujte se s liječnikom koji će vam reći koliko često i koju količinu folne kiseline trebate uzimati. U većini slučajeva, ženama se preporučuje uzimanje oko 400mg folne kiseline dnevno i to od trenutka kada želite zatrudniti, pa do 13.tjedna trudnoće, a možete je uzimati tijekom cijele trudnoće jer ona neće štetiti vama niti vašoj bebi.

 POSLJEDICA NEDOVOLJNE KOLIČINE FOLNE KISELINE

 Nedostatak folne kiseline može izazvati problem s kralježnicom i lubanjom bebe – defekt neuralne cijevi, koji uzrokuje smrt ili težak invaliditet djeteta. Pored nedostatka folne kiseline postoje i drugi faktori koji mogu utjecati na stvaranje defekta neuralne cijevi, na koje bi trebalo obratiti pažnju i upoznati vašeg liječnika: postojanje defekta neuralne cijevi u porodici, prethodna trudnoća s defektom neuralne cijevi, korištenje nekih antiepileptika, korištenje vrućih kupki u ranoj trudnoći, visoka tjelesna temperatura, groznica u ranoj trudnoći, dijabetes majke i velika pretilost. Upravo smanjivanje rizika od ovoga problema je razlog zašto je potrebno uzimati folnu kiselinu i prije začeća.

 

POTRAŽITE AKTIVNE FOLATE

 Kad god je to moguće, savjetuje se prehrana bogata folatima. Međutim, kada pokušavate ostati u drugom stanju, ovo ipak nije dovoljno. U tom periodu preporučuje se dodatna suplementacija za pravilan razvoj djeteta od samog začeća. Važno je znati kako većina multivitamina za trudnice sadrži sintetičku folnu kiselinu jer je jeftinija. Potražite proizvode koji sadrže aktivni folat najnovije generacije ili 5-metiltetrahidrofolat. Tako ćete biti sigurni da, bez obzira na genetiku, vaše tijelo u potpunosti može iskoristiti folate.

 RAZLIKA IZMEĐU FOLATA I FOLNE KISELINE

 Većina trudnica uopće ne razmisli prije nego što izabere na koji će način unositi folnu kiselinu. Istina je kako najnovije studije sve češće ukazuju na razliku između termina folat i folna kiselina.

Folati su prirodna forma vitamina. Mogu se naći u hrani kao što je blitva, zelena salata, grah, jetrica i drugo. Folna kiselina je sintetički oblik vitamina koji se koristi u većini suplemenata. Da bi se iskoristila, folna kiselina se kroz niz različitih koraka u tijelu mora pretvoriti u aktivni oblik koji tijelo može iskorisiti. Ovaj aktivni oblik zove se 5-metiltetrahidrofolat (5-MTHF). Međutim, istraživanja pokazuju kako svaka druga osoba u Hrvatskoj, zbog genetike, nije u mogućnosti u potpunosti iskoristiti običnu folnu kiselinu i pretvoriti je u aktivan oblik. Ovo je naročito važno prije i za vrijeme trudnoće, kada se preporučuje dodatni unos. Insistira se na dodatnom unosu zato što nedostatak folata može izazvati brojne negativne posljedice po zdravlje, uključujući i preeklampsiju, pobačaje, nisku tjelesnu težinu djeteta, prijevremeno odvajanje posteljice i drugo.

 

Jadranka Todorović, dr.med.

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Naslov:
Komentar:
 

Dr. Maria Škornjak

Nazad Naprijed

Smršaviti bez gladovanja! Istina ili mit?

25-04-2016 Klikova:97498 KOLUMNA, Dr. Maria Škornjak ak - avatar ak

Odbacivanje redukcijskih dijeta kao metoda regulacije tjelesne mase, zbog njihove neprirodnosti i svijest o važnost analize tjelesnog sastava prije kretanja na put mršavljenja bez gladovanja, bez vaganja namirnica i bez brojenja kalorija, najvažnije su odluke koje rezultiraju brzim postizanjem cilja i laganim održavanjem željene tjelesne mase. Početkom dvadesetog stoljeća Index tjelesne mase ili  BMI (engl. Body mass index, krat. BMI) postao je...

Više o tome...

ANTI-AGE medicina - više od „peglanja bora“

01-02-2017 Klikova:41268 KOLUMNA, Dr. Maria Škornjak ak - avatar ak

Anti-age medicina, pogrešno se poistovjećuje samo s tzv. „peglanjem“ bora i daleko je više od tog jer riječ je o grani medicine u podlozi koje je primjena naprednih znanstvenih i medicinskih znanja i tehnologija za rano otkrivanje, prevenciju i liječenje bolesti vezanih uz proces starenja te briga za zdravlje kroz inovativni znanstveni pristup s ciljem postizanja viših zdravstvenih standarda, zdravlja...

Više o tome...

KOLUMNA Nikola Beatović (mag. cin. - magistar kineziologije)

Nazad Naprijed

Da li je moguće vježbama za trbušnu skupinu mišića izgubiti potkožno masno tkivo sa prednjeg dijela trupa ?

30-10-2014 Klikova:5644 Nikola Beatović, mag. cin. - magistar kineziologije ak - avatar ak

Vježbama za trbušnu skupinu mišića možemo jedino ojačati tu mišićnu skupinu, a nikako ne možemo reducirati potkožno masno tkivo sa prednjeg dijela trupa, jer je ta sportska aktivnost male kalorijske potrošnje. Te vježbe svakako trebate kombinirati sa nekom aerobnom (i anaerobnom) aktivnošću (hodanje, trčanje, vožnja bicikla, plivanje, dizanje utega...). Uravnoteženom prehranom, te planom i programom treninga možete reducirati potkožno masno...

Više o tome...

Koja je granica aerobnog treninga i kako izbjeći pretreniranost?

23-04-2014 Klikova:4717 Nikola Beatović, mag. cin. - magistar kineziologije ak - avatar ak

Sve ovisi o cilju koji želite postići aerobnim treningom. Prvi cilj je povećanje sposobnosti sustava za prijenos kisika, drugi cilj je povećanje sposobnosti mišića da iskorištava kisik u što dužem periodu treninga/natjecanja i treći cilj je povećanje sposobnosti brzog oporavka nakon motoričke aktivnosti visokog intenziteta. Ukoliko ste dobro aerobno pripremljeni, veći ćete postotak energije proizvesti aerobno, što će omogućiti rad...

Više o tome...

Kako dobiti mišićnu masu?

23-04-2014 Klikova:6454 Nikola Beatović, mag. cin. - magistar kineziologije ak - avatar ak

Za početak bi trebali povećati ukupan dnevni unos kalorija i imati adekvatan program treninga sa utezima za povećanje mišićne mase. Ukupnu dnevnu potrošnju kalorija trebate povećati od 250 kalorija do 500 kalorija, zavisno od broja aerobnih treninga. Ako dnevni unos kalorija povećate za 1000 kalorija, mogli bi vrlo brzo nakupiti veće količine potkožnog masnog tkiva, što sigurno ne želite, zato...

Više o tome...

KOLUMNA, Dr.Miroslav Trkovnik

Nazad Naprijed

Nesvjesno prejedanje

11-03-2013 Klikova:7173 Dr. Miroslav Trkovnik ak - avatar ak

Lov i sakupljanje je odlikovalo način života i hranjenje prvobitnih modernih ljudi. Pronalazak hrane je bio prioritetan zadatak tijekom većeg dijela naše evolucije koja traje oko 200 000 godina. Tek prije 10 000 godina, formiranjem prvih stalnih naseobina, gdje se populacija počela baviti poljoprivredom, nabavka hrane postaje sigurnija. Na kraju, lakše je i manje opasno po život uzgajati pšenicu i...

Više o tome...

KVALITETA ŽIVOTA I SNAGA MIŠIĆA

15-02-2013 Klikova:4999 Dr. Miroslav Trkovnik ak - avatar ak

Mnoštvo naučnih studija pokazuje da snaga naših mišića bitno djeluje na kvalitetu života. Kada koristimo pojam vježbanje ,većina nas, pomisli na tjelesne napore koje ubrzavaju rad srčanog mišića. Na primjer, trčanje ili brzi hod. Vježbe snage zanemarujemo. Pogotovo ženski pol.  Ipak vježbe snage kao i druge tjelesne aktivnosti pomažu u održavanju pravilne tjelesne mase. Preporučene se i dijabetičarima. Usporavaju proces...

Više o tome...

Sauna i zdravlje

04-02-2013 Klikova:7665 Dr. Miroslav Trkovnik ak - avatar ak

Prve saune su nastale u Finskoj prije više od 1000 g. To su bile prostorije ukopane na obroncima brda koje su se koristile i kao primitivne rađaone. U sredini prostorije  paljena je vatra.   U razgoreni plamen  ubacivano je kamenje, koje je kasnije održavalo temperaturu. Na vrhu tih ukopanih prostorija je postojao otvor putem kojeg je dim napuštao  prostoriju. Prije...

Više o tome...

KOLUMNA Vesna Bosanac

Nazad Naprijed

Bezglutenska prehrana i sport

15-03-2016 Klikova:2648 Vesna Bosanac, NUTRICIONIST ak - avatar ak

Ugljikohidrati su glavni izvor energije u mišićima. Sportašima se preporučuje da svoju prehranu baziraju na žitaricama i proizvodima od žita. Klasični je kruh gotovo svakodnevno prisutan na jelovniku sportaša. Međutim, Novak Đoković je postao 1. tenisač svijeta nakon što je počeo prakticirati bezglutensku prehranu. Što je to? Kratko ću se osvrnuti na prehranu bez klasičnih peciva, pizze i tjestenine.

Više o tome...

Redukcijske dijete

15-03-2016 Klikova:2077 Vesna Bosanac, NUTRICIONIST ak - avatar ak

Lako je udebljati se. Koliko je teško smršaviti, a pri tome zadržati mišićno tkivo, većini je više nego poznato. Nastavak primrema i natjecanja razlog je zbog kojeg mnogi sportaši pribjegavaju brzim dijetama. Što može krenuti po zlu?

Više o tome...

JEČAM (2)

19-01-2015 Klikova:4622 Vesna Bosanac, NUTRICIONIST ak - avatar ak

Sužen izbor svježih namirnica, u hladno doba godine, afirmira kuhana jela sa žitaricama, a topla krepka variva izmame svakome osmjeh na lice. Ječam je žitarica koja, zahvaljujući svom nutritivnom sastavu i svojstvima, zavrjeđuje češću prisutnost na jelovniku. Ječam (Hordeum vulgare) jedna je od prvih kultiviranih žitarica. Koristi se za prehranu ljudi i životinja, u proizvodnji piva i žestokih pića, a u...

Više o tome...

 

Pratite nas na fejsu