Ispis

I sol ubija polako

Većina nas sol koristi u kuhinji, često u prevelikim količinama. Možda vas ovaj tekst odvrati od te navike…

Sol se sastoji od natrija i klora. Oba elementa su važna za niz osnovnih metaboličkih procesa. Oni su važni za prijenos tvari kroz staničnu opnu, čime se stanica zapravo hrani, obnavlja i izbacuje iz sebe štetne tvari. Aktivni dio ove molekule predstavlja element natrija. On je kao mikroelement veoma potreban tijelu ali samo u odgovarajućoj dozi. Natrij je potreban i za izlučivanje vode, čime se osigurava kiselo-lužnata ravnoteža organizma. Jedna od najvažnijih uloga klora ostvaruje se u procesu probave (lučenje želučane kiseline). Sol nema nikakvu energetsku vrijednost.
Kao što je rečeno, sol je tvar čiji nedostatak u prehrani može predstavljati velik problem za organizam. Ona je za održavanje osnovnih životnih funkcija važna gotovo kao i voda. Dovoljno je samo 1-2 g soli kako bismo zadovoljili dnevnu potrebu organizma za tom namirnicom, a količine mogu u slučaju velike topline i znojenja ići i do 5 g.
Činjenica je da tu količinu uglavnom unesemo namirnicama koje u svom sastavu imaju natrij-klorid, pa nije potrebno dodatno soljenje. Ako se ipak, u izuzetnim slučajevima, dogodi da unosimo manju količinu soli od dnevne potrebe, vrlo brzo ćemo osjetiti grčenje mišića i opću slabost.

Skriva pravi okus

Hranu uopće ne treba soliti ili samo veoma malo i to isključivo u ljetnim mjesecima kada su velike vrućine, kada imamo visoku temperaturu i sl. Da ovakav obrok ne bi bio neukusan (a okus je taj koji se stječe u najranijem detinjstvu) namirnice valja pripremati na pari, sa što manje vode i uz dodatak dosta začinskog bilja koje će dati okus hrani. Začinsko bilje ima i veoma važne antioksidanse koji su korisni u prehrani pa je korist po zdravlje višestruka.
Ukoliko ne jedemo kruh, dovoljno je jelo začiniti s pola čajne žličice soli (za ukupnu količinu dnevnog obroka) da bi unos soli bio dovoljan.
Osobe koje pretjeruju sa soli uglavnom ne znaju kakvog je stvarno okusa jelo koje jedu, odnosno, oni ne znaju pravi okus rajčice, kupusa, kukuruza i sl. Meso također ne valja soliti jer ako se ono priprema na maloj količini ulja, zadržava sav prirodni natrij i ima veoma ugodan okus.
S obzirom na to da je sol razgradiva u vodi, višak natrija se izlučuje iz tijela putem bubrega. To znači da svako prekomjerno uzimanje soli izravno opterećuje bubrege.

Srčani bolesnici

S obzirom na to da su bubrezi vitalni organi u ljudskom tijelu i da osim izlučivanja natrija izbacuju i druge otrove iz organizma koji bi izravno ugrozili naše zdravlje, jasno je da im ovo prekomjerno opterećivanje samo šteti i s vremenom dovodi do oštećenja bubrega. Ukoliko se pojave znaci oboljenja bubrega, odnosno da je njihova moć izlučivanja smanjenja, posljedice po zdravlje su višestruke i mogu ići i do potpunog prestanka rada bubrega i potrebe za dijalizom.
Naravno, sol nije jedina štetna tvar koja može dovesti do ovih posljedica ali je ona koju je veoma lako izbaciti iz upotrebe i samim tim olakšati posao svojim bubrezima.
Međutim, kod osoba koje pate od bolesti srca veća količina soli znači zadržavanje veće količine vode, pa se povećava ukupna količina krvi i srce mora jače i više pumpati krv. Zbog toga se svim srčanim bolesnicima i osobama koje zbog bilo kojeg razloga imaju problema s radom srca preporučuje neslana hrana.
Pojedini lijekovi koji utječu na zadržavanje vode u organizmu (kortikosteroidi i kontracepcijske pilule) mogu izazvati isti rezultat kao i povećana koncentracija soli, pa se pri upotrebi tih lijekova preporučuje nesoljena hrana.

Sportaši

Često možemo čuti tvrdnje da bi sportaši trebali izbjegavati sol. No to je netočno. Ovisno o vrsti sporta, svaki bi sportaš morao voditi računa o prehrani. Bavimo li se sportom, pri kojemu se dodatno znojimo, organizam traži unošenje dodatnih količina soli hranom. Pri izrazitim fizičkim naporima, osobito ljeti, organizam znojenjem može na dan izgubiti i do 2 litre tekućine. Znojenjem se iz organizma izlučuju mnoge štetne i otrovne tvari, ali i velike količine rastvorenih minerala. Tako se može izlučiti i do 15 g natrij-klorida na dan. Dodatno soljenje namirnica koje prirodno već sadrže sol u takvim slučajevima je neophodno za održavanje ravnoteže metabolizma.
Tvrdnja da jodirana sol sprečava pojavu gušavosti je točna. Nedostaje li joda u prehrani dulje vrijeme nastaje gušavost, odnosno nedovoljna aktivnost štitnjače, praćena uvećanjem te žlijezde. Danas se obična kamena sol jodira i time se sprečava pojava gušavosti.