Ispis

Voće svaki dan

Ljetni mjeseci obiluju voćem, vrlo zdravom namirnicom, bogatim izvorom organizmu nužnih vitamina i minerala. Ova vrsta namirnica je uglavnom niskokalorična, a izvrsne nutritivne vrijednosti. Preporuča se dnevno konzumirati 2-3 serviranja voća (npr. 1 serviranje je voćka srednje veličine). Prema kemijskom sastavu, voće dijelimo u voće bogato vodom i voće bogato mastima.
Voće bogato vodom, zbog velikog postotka vode, a niskog udjela bjelančevina i masti u svom sastavu, ima malu energetsku vrijednost, ali iznimno pozitivan učinak na zdravlje čovjeka.

Sadržaj ugljikohidrata koje organizam može iskoristiti je 8-17% i utoliko je veći što je plod zreliji. Od ugljikohidrata, posebno bih naglasila prisutnost prehrambenih vlakana s čijim pozitivnim djelovanjima smo se već upoznali. Uz vitamine i minerale, voće je bogato  i određenim fitonutrijentima, posebno izoflavonoidima. Izoflavonoidi su jaki antioksidansi, potrebni ljudskom organizmu za neutralizaciju viška slobodnih radikala. Također, zbog velike količine organskih kiselina, voće ima jako osvježavajuće djelovanje. Sadržaj eteričnih ulja, koja voću daju karakterističan miris i aromu, povećava se što je voće zrelije.
Po sadržaju vitamina C, voće je siromašnija namirnica od povrća, ali je u prednosti jer se uglavnom koristi u sirovu stanju  pa ne dolazi do termičke razgradnje te vitalne supstancije. Obojeno voće (marelice, breskve, naranče), sadrži provitamin A, karoten, a tamno voće (šljive, borovnica) sadrži antocijanske boje koje imaju antianemijsko djelovanje. Prema podrijetlu razlikujemo kontinentalno i južno voće ili agrume (naranče, limuni, mandarinke, grejpfrut). Južno voće je posebno bogato askorbinskom kiselinom (C vitamin). Prerađevine od voća (pekmez, marmelada, džem, kompot i dr.) imaju veću energetsku vrijednost od svježeg voća, ali im je tijekom tehnološke prerade uništen dio vitamina. Voće je slično povrću u pogledu mineralnih tvari. Ipak, odnos kalcija i fosfora je povoljniji. Voće je bogato kalijem, magnezijem  te folnom kiselinom, a u manjoj mjeri sadrži elemente u tragovima poput željeza (Fe) i bakra (Cu).
Voće bogato mastima su orašasti plodovi (sjemenke oraha, lješnjaka, badema). Suprotno prvoj skupini, ova skupina sadrži vrlo malo vode, dok masti oko 50%,  bjelančevina (14-21%) te podjednako ugljikohidrata (15-19%). Zbog takvoga sastava ono ima oko 10 puta veću energetsku vrijednost od prethodne skupine, preko 600 kcal/100 g.
Sirovo voće bogato vodom, zbog visokog sadržaja vitamina i mineralnih tvari, dobra je nadopuna obrocima kod kojih treba povećati nutritivnu vrijednost. Također, zbog male energetske vrijednosti, voće se koristi tamo gdje treba povećati voluminoznost obroka, a smanjiti energetsku vrijednost.
 Unatoč tome što je voće izuzetno korisno, kao i sve drugo u svijetu, može imati i negativno djelovanje kod nekih ljudi. To se prije svega odnosi na konzumente koji reduciraju prehranu bilo zbog energetskih razloga primjenjujući neku od dijeta za mršavljenje, bilo sadržajno zbog kroničnih bolesti, primjerice šećerne bolesti. Također, voće kontaminirano mikroorganizmima predstavlja opasnost za zdravlje, jer se uglavnom koristi u sirovu stanju, stoga je pranje higijenskom vodom od posebne važnosti. Za kontaminaciju je značajna skupina Salmonella (dinja i lubenica). Uvezeno voće iz trećeg svijeta, predstavlja veću opasnost u trovanju pa se naročito ovdje preporučuje temeljito pranje ako se voće koristi u svježem stanju.
Kako bismo iz voća dobili ono najbolje, preporučujem da se uvijek nabavlja samo ona količina voća koja će se u kraćem periodu koristiti u prehrani, jer duljim čuvanjem smanjuje se nutritivna vrijednost voćaka (npr. dolazi do smanjenja vitamina C), a omogućuje se povećanje bilo kojega prisutnog mikroorganizma.

Vaša nutricionist-ica

Jelena Muštra, dipl. ing.