Marina Plavotić, NUTRICIONIST

Marina Plavotić rođena je 1988. u Brčkom, u Bosni i Hercegovini. Školovanje je započela u Njemačkoj, a nastavila u Zagrebu. Diplomirala je na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu i stekla titulu magistre nutricionizma. Već tijekom studija pokazala je istraživačku intuiciju, kreativnost i zainteresiranost za znanstveno-stručni rad te je sudjelovala na studentskim kongresima. Provela je ispitivanje prehrambenih navika učenika osnovnih škola i njihove upoznatosti sa poremećajima u prehrani, jedna je od idejnih začetnica projekta „Ono si što jedeš“, čiji cilj je djeci kroz igru približiti pojam pravilne prehrane.

Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Ispis

Pretilost u djece (2)

Pretilost postaje sve značajniji javnozdravstveni problem, kako u svijetu tako sve više i u Hrvatskoj. Svjedoci smo svojevrsne epidemije povećanja tjelesne mase u ljudskoj populaciji. Tijekom posljednjih dvadeset godina učestalost pretilosti se u razvijenom svijetu utrostručila!

Posebno je zabrinjavajuća njezina učestalost u sve ranijoj dobi. Broj prekomjerno teške i pretile djece stalno raste. Čak je 10 % dječje svjetske populacije pretilo ili rizično za razvoj pretilosti, a rizik pretile djece da postanu pretili odrasli je dva puta veći od djece koja nisu pretila. Trećina djece pretile u predškolskoj dobi i polovina u školskoj dobi postaju pretile odrasle osobe. Osim toga, pretilost u dječjoj dobi ima utjecaj na morbiditet i mortalitet u odraslih neovisno o tjelesnoj masi u odrasloj dobi, stoga je razumljivo da bi se protiv pretilosti trebalo početi boriti već u djetinjstvu.

Ispis

Pretilost i crijevna mikroflora

Crijeva čovjeka nastanjuje oko 1014 bakterija, 500 do 1 000 različitih vrsta, odnosno čak 7 000 različitih bakterijskih sojeva. Ukupan broj bakterijskih stanica u ljudskom crijevu deset puta je veći od ukupnog broja stanica čovjeka. Svaki čovjek ima unikatnu crijevnu mikrofloru, a njezin sastav ovisi o genotipu domaćina, zdravstvenom i fiziološkom statusu, kao  i stilu života te prehrani.

Ispis

Pretilost u djece

Pretilost postaje sve značajniji javnozdravstveni problem, kako u svijetu tako sve više i u Hrvatskoj. Svjedoci smo svojevrsne epidemije povećanja tjelesne mase u ljudskoj populaciji. Tijekom posljednjih dvadeset godina učestalost pretilosti se u razvijenom svijetu utrostručila!

Posebno je zabrinjavajuća njezina učestalost u sve ranijoj dobi. Broj prekomjerno teške i pretile djece stalno raste. Čak je 10 % dječje svjetske populacije pretilo ili rizično za razvoj pretilosti, a rizik pretile djece da postanu pretili odrasli je dva puta veći od djece koja nisu pretila. Trećina djece pretile u predškolskoj dobi i polovina u školskoj dobi postaju pretile odrasle osobe. Osim toga, pretilost u dječjoj dobi ima utjecaj na morbiditet i mortalitet u odraslih neovisno o tjelesnoj masi u odrasloj dobi, stoga je razumljivo da bi se protiv pretilosti trebalo početi boriti već u djetinjstvu.

Ispis

Poremećaji u prehrani – epidemija modernog društva?

Čini se da u današnje vrijeme univerzalne težnje za vitkošću gdje se mršavost nameće kao neizostavan dio ljepote, dolazimo do same krajnosti gdje opčinjenost mršavošću postaje ozbiljan javnozdravstveni problem. Nezadovoljstvo izgledom tijela i sklonost dijetama danas poprimaju sve šire razmjere, a učestalost poremećaja u prehrani u zabrinjavajućem je porastu. Istraživanja su pokazala da osobe koje pribjegavaju redukcijskim dijetama zbog nezadovoljstva vlastitim tijelom predstavljaju posebno rizičnu skupinu za razvoj spomenutih poremećaja. Čak i umjerene dijetetske mjere nose pet puta veći rizik za razvoj poremećaja u prehrani. Posebno je zabrinjavajuće što se držanje redukcijske dijete i opsesije vezane uz hranu javljaju u sve ranijoj dobi. Istraživanja pokazuju da već u osnovnoj školi djeca žele biti mršavija nego što jesu.

Ispis

Hrana – saveznik u borbi protiv stresa

Čini se da je stres, s obzirom na današnji užurbani način života, za mnoge postao sastavni dio svakodnevice. Prekovremeni rad, rokovi, nedostatak odmora, gužva, buka, promet, brige, nezaposlenost, pa čak i sretni događaji kao dugo očekivano zaposlenje ili rođenje djeteta dovode naše tijelo u stanje stresa. U pravilu tijelo ima spreman uspješan odgovor na stres koji se manifestira kompleksnim nizom reakcija, no kod kroničnog stresa sposobnost ovog odgovora sve više slabi. Tijelo postaje podložno negativnom biokemijskom i fiziološkom utjecaju stresa što naposljetku može dovesti do bolesti.

Dr. Maria Škornjak

Nazad Naprijed

Smršaviti bez gladovanja! Istina ili mit?

25-04-2016 Klikova:29532 KOLUMNA, Dr. Maria Škornjak ak - avatar ak

Odbacivanje redukcijskih dijeta kao metoda regulacije tjelesne mase, zbog njihove neprirodnosti i svijest o važnost analize tjelesnog sastava prije kretanja na put mršavljenja bez gladovanja, bez vaganja namirnica i bez brojenja kalorija, najvažnije su odluke koje rezultiraju brzim postizanjem cilja i laganim održavanjem željene tjelesne mase. Početkom dvadesetog stoljeća Index tjelesne mase ili  BMI (engl. Body mass index, krat. BMI) postao je...

Više o tome...

ANTI-AGE medicina - više od „peglanja bora“

01-02-2017 Klikova:6878 KOLUMNA, Dr. Maria Škornjak ak - avatar ak

Anti-age medicina, pogrešno se poistovjećuje samo s tzv. „peglanjem“ bora i daleko je više od tog jer riječ je o grani medicine u podlozi koje je primjena naprednih znanstvenih i medicinskih znanja i tehnologija za rano otkrivanje, prevenciju i liječenje bolesti vezanih uz proces starenja te briga za zdravlje kroz inovativni znanstveni pristup s ciljem postizanja viših zdravstvenih standarda, zdravlja...

Više o tome...

KOLUMNA Nikola Beatović (mag. cin. - magistar kineziologije)

Nazad Naprijed

Da li je moguće vježbama za trbušnu skupinu mišića izgubiti potkožno masno tkivo sa prednjeg dijela trupa ?

30-10-2014 Klikova:3632 Nikola Beatović, mag. cin. - magistar kineziologije ak - avatar ak

Vježbama za trbušnu skupinu mišića možemo jedino ojačati tu mišićnu skupinu, a nikako ne možemo reducirati potkožno masno tkivo sa prednjeg dijela trupa, jer je ta sportska aktivnost male kalorijske potrošnje. Te vježbe svakako trebate kombinirati sa nekom aerobnom (i anaerobnom) aktivnošću (hodanje, trčanje, vožnja bicikla, plivanje, dizanje utega...). Uravnoteženom prehranom, te planom i programom treninga možete reducirati potkožno masno...

Više o tome...

Koja je granica aerobnog treninga i kako izbjeći pretreniranost?

23-04-2014 Klikova:3333 Nikola Beatović, mag. cin. - magistar kineziologije ak - avatar ak

Sve ovisi o cilju koji želite postići aerobnim treningom. Prvi cilj je povećanje sposobnosti sustava za prijenos kisika, drugi cilj je povećanje sposobnosti mišića da iskorištava kisik u što dužem periodu treninga/natjecanja i treći cilj je povećanje sposobnosti brzog oporavka nakon motoričke aktivnosti visokog intenziteta. Ukoliko ste dobro aerobno pripremljeni, veći ćete postotak energije proizvesti aerobno, što će omogućiti rad...

Više o tome...

Kako dobiti mišićnu masu?

23-04-2014 Klikova:4563 Nikola Beatović, mag. cin. - magistar kineziologije ak - avatar ak

Za početak bi trebali povećati ukupan dnevni unos kalorija i imati adekvatan program treninga sa utezima za povećanje mišićne mase. Ukupnu dnevnu potrošnju kalorija trebate povećati od 250 kalorija do 500 kalorija, zavisno od broja aerobnih treninga. Ako dnevni unos kalorija povećate za 1000 kalorija, mogli bi vrlo brzo nakupiti veće količine potkožnog masnog tkiva, što sigurno ne želite, zato...

Više o tome...

KOLUMNA, Dr.Miroslav Trkovnik

Nazad Naprijed

Nesvjesno prejedanje

11-03-2013 Klikova:5833 Dr. Miroslav Trkovnik ak - avatar ak

Lov i sakupljanje je odlikovalo način života i hranjenje prvobitnih modernih ljudi. Pronalazak hrane je bio prioritetan zadatak tijekom većeg dijela naše evolucije koja traje oko 200 000 godina. Tek prije 10 000 godina, formiranjem prvih stalnih naseobina, gdje se populacija počela baviti poljoprivredom, nabavka hrane postaje sigurnija. Na kraju, lakše je i manje opasno po život uzgajati pšenicu i...

Više o tome...

KVALITETA ŽIVOTA I SNAGA MIŠIĆA

15-02-2013 Klikova:3953 Dr. Miroslav Trkovnik ak - avatar ak

Mnoštvo naučnih studija pokazuje da snaga naših mišića bitno djeluje na kvalitetu života. Kada koristimo pojam vježbanje ,većina nas, pomisli na tjelesne napore koje ubrzavaju rad srčanog mišića. Na primjer, trčanje ili brzi hod. Vježbe snage zanemarujemo. Pogotovo ženski pol.  Ipak vježbe snage kao i druge tjelesne aktivnosti pomažu u održavanju pravilne tjelesne mase. Preporučene se i dijabetičarima. Usporavaju proces...

Više o tome...

Sauna i zdravlje

04-02-2013 Klikova:5506 Dr. Miroslav Trkovnik ak - avatar ak

Prve saune su nastale u Finskoj prije više od 1000 g. To su bile prostorije ukopane na obroncima brda koje su se koristile i kao primitivne rađaone. U sredini prostorije  paljena je vatra.   U razgoreni plamen  ubacivano je kamenje, koje je kasnije održavalo temperaturu. Na vrhu tih ukopanih prostorija je postojao otvor putem kojeg je dim napuštao  prostoriju. Prije...

Više o tome...

KOLUMNA Vesna Bosanac

Nazad Naprijed

Bezglutenska prehrana i sport

15-03-2016 Klikova:1223 Vesna Bosanac, NUTRICIONIST ak - avatar ak

Ugljikohidrati su glavni izvor energije u mišićima. Sportašima se preporučuje da svoju prehranu baziraju na žitaricama i proizvodima od žita. Klasični je kruh gotovo svakodnevno prisutan na jelovniku sportaša. Međutim, Novak Đoković je postao 1. tenisač svijeta nakon što je počeo prakticirati bezglutensku prehranu. Što je to? Kratko ću se osvrnuti na prehranu bez klasičnih peciva, pizze i tjestenine.

Više o tome...

Redukcijske dijete

15-03-2016 Klikova:978 Vesna Bosanac, NUTRICIONIST ak - avatar ak

Lako je udebljati se. Koliko je teško smršaviti, a pri tome zadržati mišićno tkivo, većini je više nego poznato. Nastavak primrema i natjecanja razlog je zbog kojeg mnogi sportaši pribjegavaju brzim dijetama. Što može krenuti po zlu?

Više o tome...

JEČAM (2)

19-01-2015 Klikova:3350 Vesna Bosanac, NUTRICIONIST ak - avatar ak

Sužen izbor svježih namirnica, u hladno doba godine, afirmira kuhana jela sa žitaricama, a topla krepka variva izmame svakome osmjeh na lice. Ječam je žitarica koja, zahvaljujući svom nutritivnom sastavu i svojstvima, zavrjeđuje češću prisutnost na jelovniku. Ječam (Hordeum vulgare) jedna je od prvih kultiviranih žitarica. Koristi se za prehranu ljudi i životinja, u proizvodnji piva i žestokih pića, a u...

Više o tome...

 

Pratite nas na fejsu