Marina Plavotić, NUTRICIONIST

Marina Plavotić rođena je 1988. u Brčkom, u Bosni i Hercegovini. Školovanje je započela u Njemačkoj, a nastavila u Zagrebu. Diplomirala je na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu i stekla titulu magistre nutricionizma. Već tijekom studija pokazala je istraživačku intuiciju, kreativnost i zainteresiranost za znanstveno-stručni rad te je sudjelovala na studentskim kongresima. Provela je ispitivanje prehrambenih navika učenika osnovnih škola i njihove upoznatosti sa poremećajima u prehrani, jedna je od idejnih začetnica projekta „Ono si što jedeš“, čiji cilj je djeci kroz igru približiti pojam pravilne prehrane.

plavoticmarina@gmail.com

Print

Pretilost u djece (2)

Pretilost postaje sve značajniji javnozdravstveni problem, kako u svijetu tako sve više i u Hrvatskoj. Svjedoci smo svojevrsne epidemije povećanja tjelesne mase u ljudskoj populaciji. Tijekom posljednjih dvadeset godina učestalost pretilosti se u razvijenom svijetu utrostručila!

Posebno je zabrinjavajuća njezina učestalost u sve ranijoj dobi. Broj prekomjerno teške i pretile djece stalno raste. Čak je 10 % dječje svjetske populacije pretilo ili rizično za razvoj pretilosti, a rizik pretile djece da postanu pretili odrasli je dva puta veći od djece koja nisu pretila. Trećina djece pretile u predškolskoj dobi i polovina u školskoj dobi postaju pretile odrasle osobe. Osim toga, pretilost u dječjoj dobi ima utjecaj na morbiditet i mortalitet u odraslih neovisno o tjelesnoj masi u odrasloj dobi, stoga je razumljivo da bi se protiv pretilosti trebalo početi boriti već u djetinjstvu.

Print

Pretilost i crijevna mikroflora

Crijeva čovjeka nastanjuje oko 1014 bakterija, 500 do 1 000 različitih vrsta, odnosno čak 7 000 različitih bakterijskih sojeva. Ukupan broj bakterijskih stanica u ljudskom crijevu deset puta je veći od ukupnog broja stanica čovjeka. Svaki čovjek ima unikatnu crijevnu mikrofloru, a njezin sastav ovisi o genotipu domaćina, zdravstvenom i fiziološkom statusu, kao  i stilu života te prehrani.

Print

Pretilost u djece

Pretilost postaje sve značajniji javnozdravstveni problem, kako u svijetu tako sve više i u Hrvatskoj. Svjedoci smo svojevrsne epidemije povećanja tjelesne mase u ljudskoj populaciji. Tijekom posljednjih dvadeset godina učestalost pretilosti se u razvijenom svijetu utrostručila!

Posebno je zabrinjavajuća njezina učestalost u sve ranijoj dobi. Broj prekomjerno teške i pretile djece stalno raste. Čak je 10 % dječje svjetske populacije pretilo ili rizično za razvoj pretilosti, a rizik pretile djece da postanu pretili odrasli je dva puta veći od djece koja nisu pretila. Trećina djece pretile u predškolskoj dobi i polovina u školskoj dobi postaju pretile odrasle osobe. Osim toga, pretilost u dječjoj dobi ima utjecaj na morbiditet i mortalitet u odraslih neovisno o tjelesnoj masi u odrasloj dobi, stoga je razumljivo da bi se protiv pretilosti trebalo početi boriti već u djetinjstvu.

Print

Poremećaji u prehrani – epidemija modernog društva?

Čini se da u današnje vrijeme univerzalne težnje za vitkošću gdje se mršavost nameće kao neizostavan dio ljepote, dolazimo do same krajnosti gdje opčinjenost mršavošću postaje ozbiljan javnozdravstveni problem. Nezadovoljstvo izgledom tijela i sklonost dijetama danas poprimaju sve šire razmjere, a učestalost poremećaja u prehrani u zabrinjavajućem je porastu. Istraživanja su pokazala da osobe koje pribjegavaju redukcijskim dijetama zbog nezadovoljstva vlastitim tijelom predstavljaju posebno rizičnu skupinu za razvoj spomenutih poremećaja. Čak i umjerene dijetetske mjere nose pet puta veći rizik za razvoj poremećaja u prehrani. Posebno je zabrinjavajuće što se držanje redukcijske dijete i opsesije vezane uz hranu javljaju u sve ranijoj dobi. Istraživanja pokazuju da već u osnovnoj školi djeca žele biti mršavija nego što jesu.

Print

Hrana – saveznik u borbi protiv stresa

Čini se da je stres, s obzirom na današnji užurbani način života, za mnoge postao sastavni dio svakodnevice. Prekovremeni rad, rokovi, nedostatak odmora, gužva, buka, promet, brige, nezaposlenost, pa čak i sretni događaji kao dugo očekivano zaposlenje ili rođenje djeteta dovode naše tijelo u stanje stresa. U pravilu tijelo ima spreman uspješan odgovor na stres koji se manifestira kompleksnim nizom reakcija, no kod kroničnog stresa sposobnost ovog odgovora sve više slabi. Tijelo postaje podložno negativnom biokemijskom i fiziološkom utjecaju stresa što naposljetku može dovesti do bolesti.

{loadposition kol1}

{loadposition kol2}

 
{loadposition ostalo}