Ispis

KARDIOVASKULARNE BOLESTI

INTERVJU S DR. MILANOM NEDELJKOVIĆEM

Ukoliko se ne poduzmu ozbiljniji koraci od kardiovaskularnih bolesti će do 2050. godine umrijeti više od 30 milijuna ljudi u svijetu, upozoravaju stručnjaci. Već sada ta brojka prelazi 17 milijuna, u Europi svake godine umre dva milijuna ljudi.

- Glavni faktori rizika su generalno neprimjerena prehrana koja dovodi do pojave masnoća u krvi i povišenog kolesterola, a u daljnjem razvoju događaja i do nastanka ateroskleroze. Stres je, također, važan faktor koji utječe na nastanak ozbiljnih oboljenja kardiovaskularnog sustava sa infarktom srca i moždanim udarom kao konačnim ishodom tijeka bolesti. Za nastanak infarkta u velikoj mjeri odgovorna je i genetika, povišeni krvni tlak, pušenje, nedostatak fizičke aktivnosti... Ono što zabrinjava je saznanje da do pojave infarkta i moždanog udara više ne dolazi isključivo u zreloj dobi, već se javlja i u tridesetim godinama.

 

Što podrazumijeva brzo i adekvatno zbrinjavanje bolesnika za koga se sumnja da ima infarkt?

- Kada čovjek osjeti konstantnu bol u grudima, za manje od pet minuta treba tražiti dolazak hitne pomoći. Hitna pomoć u roku od deset minuta treba, na osnovu EKG-a i simptoma koje osjeća pacijent, postaviti dijagnozu i proslijediti ga u nadležnu ustanovu. Ako se infarkt dogodi na nepristupačnom terenu gdje se ne može prići vozilom, važno je da se pacijent u roku od dva sata dopremi u najbližu zdravstvenu ustanovu. Tada dobiva takozvanu trombolitičku terapiju kako bi se spriječilo daljnje propadanje srčanog mišića i za najduže 24 sata prebacuje se u visokospecijaliziranu ustanovu radi nastavka liječenja.

Tko ima veći rizik od infarkt, žene ili muškarci?

- Do menopauze žene su od kardiovaskularnih oboljenja zaštićene ženskim spolnim hormonima estrogenom i progesteronom. Kasnije, međutim, zbog njihovog iščezavanja, imaju isti rizik da obole kao i muškarci. Zapravo, trebaju se čuvati aterosklerotskih promjena u krvnim žilama i kontrolirati ih, kao i da redovno provjeravaju razinu kolesterola, koji ne smije biti povišen. To je vrlo važno, jer, na primjer, ateroskleroza nastaje onog trenutka kada se žila ošteti kristalima kolesterola i masnih kiselina. Na mjestu gdje postoji oštećenje počinju se taložiti masti i kalcij, i na taj način počinje starenje krvne žile. Ovaj proces počinje vrlo rano, točnije od našeg rođenja. Istraživanja su pokazala da bebe na svijet dolaze sa već postojećim masnim naslagama na unutrašnjem sloju zida krvnih žila. Proces taloženja plaka, brže ili sporije, nastavlja se ovisno o nasljednom faktoru, načinu života, prehrani i životnim navikama. Zapravo, kaže se da je čovjek star onoliko koliko su mu stare krvne žile. Čak i ako netko kalendarski ima 25 godina, stanje krvnih žila može izgledati kao da je riječ o četrdesetpetogodišnjaku.

Kada se ateroskleroza najčešće javlja?

- Ateroskleroza se u početnoj fazi vrlo teško otkriva, jer prohodnost krvne žile nije u potpunosti narušena. Formiranje ateromatoznog plaka može potrajati godinama, jer za taloženje kalcija koje smanjuje elastičnost krvnih žila treba  vremena. Tek nakon toga dolazi do nedovoljne prokrvljenosti srca, mozga, kao i ostalih organa. Simptomi u vidu zamaranja, malaksalosti i bolova pokazuju da je aterosklerotski proces već prilično odmakao.

Može li  se ovo stanje, ipak kontrolirati?

- Obavezno treba dva puta godišnje obaviti kompletne laboratorijske analize koje pokazuju razinu lošeg i ukupnog kolesterola, trigliceride, lipidni status ili glikemiju. Na osnovu ovih parametara i saznanja je li određena osoba pušač, muškarac ili žena, može se odrediti da li spada u grupu nisko, srednje ili visoko rizičnih pacijenata. Ove analize pokazuju i treba li obaviti neku drugu dijagnostičku proceduru. U svakom slučaju, osobe sa aterosklerozom moraju promijeniti svakodnevne navike. To znači da se trebaju pravilno hraniti, izbjegavati svinjsko meso i namirnice bogate zasićenim mastima.

Trebaju jesti ribu, pileće, kao i pureće bijelo meso bez kožice. Također, svakodnevno bi se trebalo baviti umjerenom fizičkom aktivnošću. Savjetuje se i smanjenje stresnih situacija, ograničeno konzumiranje alkohola i prestanak pušenja. Uz sve to, treba uzimati i neki dijetetski dodatak, kao što je recimo Arteroprotect, koji nije u koliziji sa redovnom terapijom. Ovaj proizvod je potpuno prirodan i u svom sastavu ima oktakozanol i vitamin K2- MK7. Zajedničkim djelovanjem ovih aktivnih sastojaka, proizvod na siguran način čisti arterije, snižava loš i povećava dobar kolesterol, sprječava i smanjuje kalcifikaciju.

Što zapravo uvjetuje pojavu povišenog kolesterola?

- Na povišenu razinu ukupnog kao i lošeg kolesterola također utječe genetika, način prehrane, debljina, slaba fizička aktivnost... Međutim, povišen kolesterol  se može javiti i kao posljedica nekog drugog oboljenja kao što je dijabetes, hipotireoidizam, opstruktivne bolesti jetre, oštećenja bubrega... Za ovo stanje nema nikakvih karakterističnih simptoma pa se obično otkriva prilikom sistematskog pregleda, ili tek poslije otkrivanja nekog kardiovaskularnog problema. Zato laboratorijske kontrole i jesu od izuzetne važnosti.

Zašto je loš kolesterol loš?

- Loš kolesterol sudjeluje u nakupljanju plaka, odnosno pločice, a samim tim i u povećanju izbočine na zidu krvne žile, što dovodi do njezina suženja, odnosno stenoze. Višak lošeg kolesterola, zapravo, lijepi se uzduž arterijskih zidova i začas zatvori arteriju dovodeći do otežanog protoka krvi. Ovakvo stanje uzrokuje bol, infarkt ili moždani udar. S druge strane, nije dobro ni ako je razina dobrog kolesterola ispod minimuma. Njegova uloga je jako važna. Dobar kolesterol čisti arterije, odnosno odvlači višak lošeg kolesterola u jetru, izbacuje ga iz krvnih žila sprječavajući nastanak ateroskleroze. Zato je vrlo važno da u organizmu imamo što manje lošeg, a što je moguće više dobrog kolesterola.

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Naslov:
Komentar:
 

Dr. Maria Škornjak

Nazad Naprijed

Smršaviti bez gladovanja! Istina ili mit?

25-04-2016 Klikova:114051 KOLUMNA, Dr. Maria Škornjak ak - avatar ak

Odbacivanje redukcijskih dijeta kao metoda regulacije tjelesne mase, zbog njihove neprirodnosti i svijest o važnost analize tjelesnog sastava prije kretanja na put mršavljenja bez gladovanja, bez vaganja namirnica i bez brojenja kalorija, najvažnije su odluke koje rezultiraju brzim postizanjem cilja i laganim održavanjem željene tjelesne mase. Početkom dvadesetog stoljeća Index tjelesne mase ili  BMI (engl. Body mass index, krat. BMI) postao je...

Više o tome...

ANTI-AGE medicina - više od „peglanja bora“

01-02-2017 Klikova:54669 KOLUMNA, Dr. Maria Škornjak ak - avatar ak

Anti-age medicina, pogrešno se poistovjećuje samo s tzv. „peglanjem“ bora i daleko je više od tog jer riječ je o grani medicine u podlozi koje je primjena naprednih znanstvenih i medicinskih znanja i tehnologija za rano otkrivanje, prevenciju i liječenje bolesti vezanih uz proces starenja te briga za zdravlje kroz inovativni znanstveni pristup s ciljem postizanja viših zdravstvenih standarda, zdravlja...

Više o tome...

KOLUMNA Nikola Beatović (mag. cin. - magistar kineziologije)

Nazad Naprijed

Da li je moguće vježbama za trbušnu skupinu mišića izgubiti potkožno masno tkivo sa prednjeg dijela trupa ?

30-10-2014 Klikova:6497 Nikola Beatović, mag. cin. - magistar kineziologije ak - avatar ak

Vježbama za trbušnu skupinu mišića možemo jedino ojačati tu mišićnu skupinu, a nikako ne možemo reducirati potkožno masno tkivo sa prednjeg dijela trupa, jer je ta sportska aktivnost male kalorijske potrošnje. Te vježbe svakako trebate kombinirati sa nekom aerobnom (i anaerobnom) aktivnošću (hodanje, trčanje, vožnja bicikla, plivanje, dizanje utega...). Uravnoteženom prehranom, te planom i programom treninga možete reducirati potkožno masno...

Više o tome...

Koja je granica aerobnog treninga i kako izbjeći pretreniranost?

23-04-2014 Klikova:5493 Nikola Beatović, mag. cin. - magistar kineziologije ak - avatar ak

Sve ovisi o cilju koji želite postići aerobnim treningom. Prvi cilj je povećanje sposobnosti sustava za prijenos kisika, drugi cilj je povećanje sposobnosti mišića da iskorištava kisik u što dužem periodu treninga/natjecanja i treći cilj je povećanje sposobnosti brzog oporavka nakon motoričke aktivnosti visokog intenziteta. Ukoliko ste dobro aerobno pripremljeni, veći ćete postotak energije proizvesti aerobno, što će omogućiti rad...

Više o tome...

Kako dobiti mišićnu masu?

23-04-2014 Klikova:7219 Nikola Beatović, mag. cin. - magistar kineziologije ak - avatar ak

Za početak bi trebali povećati ukupan dnevni unos kalorija i imati adekvatan program treninga sa utezima za povećanje mišićne mase. Ukupnu dnevnu potrošnju kalorija trebate povećati od 250 kalorija do 500 kalorija, zavisno od broja aerobnih treninga. Ako dnevni unos kalorija povećate za 1000 kalorija, mogli bi vrlo brzo nakupiti veće količine potkožnog masnog tkiva, što sigurno ne želite, zato...

Više o tome...

KOLUMNA, Dr.Miroslav Trkovnik

Nazad Naprijed

Nesvjesno prejedanje

11-03-2013 Klikova:7796 Dr. Miroslav Trkovnik ak - avatar ak

Lov i sakupljanje je odlikovalo način života i hranjenje prvobitnih modernih ljudi. Pronalazak hrane je bio prioritetan zadatak tijekom većeg dijela naše evolucije koja traje oko 200 000 godina. Tek prije 10 000 godina, formiranjem prvih stalnih naseobina, gdje se populacija počela baviti poljoprivredom, nabavka hrane postaje sigurnija. Na kraju, lakše je i manje opasno po život uzgajati pšenicu i...

Više o tome...

KVALITETA ŽIVOTA I SNAGA MIŠIĆA

15-02-2013 Klikova:5651 Dr. Miroslav Trkovnik ak - avatar ak

Mnoštvo naučnih studija pokazuje da snaga naših mišića bitno djeluje na kvalitetu života. Kada koristimo pojam vježbanje ,većina nas, pomisli na tjelesne napore koje ubrzavaju rad srčanog mišića. Na primjer, trčanje ili brzi hod. Vježbe snage zanemarujemo. Pogotovo ženski pol.  Ipak vježbe snage kao i druge tjelesne aktivnosti pomažu u održavanju pravilne tjelesne mase. Preporučene se i dijabetičarima. Usporavaju proces...

Više o tome...

Sauna i zdravlje

04-02-2013 Klikova:8738 Dr. Miroslav Trkovnik ak - avatar ak

Prve saune su nastale u Finskoj prije više od 1000 g. To su bile prostorije ukopane na obroncima brda koje su se koristile i kao primitivne rađaone. U sredini prostorije  paljena je vatra.   U razgoreni plamen  ubacivano je kamenje, koje je kasnije održavalo temperaturu. Na vrhu tih ukopanih prostorija je postojao otvor putem kojeg je dim napuštao  prostoriju. Prije...

Više o tome...

KOLUMNA Vesna Bosanac

Nazad Naprijed

Bezglutenska prehrana i sport

15-03-2016 Klikova:3306 Vesna Bosanac, NUTRICIONIST ak - avatar ak

Ugljikohidrati su glavni izvor energije u mišićima. Sportašima se preporučuje da svoju prehranu baziraju na žitaricama i proizvodima od žita. Klasični je kruh gotovo svakodnevno prisutan na jelovniku sportaša. Međutim, Novak Đoković je postao 1. tenisač svijeta nakon što je počeo prakticirati bezglutensku prehranu. Što je to? Kratko ću se osvrnuti na prehranu bez klasičnih peciva, pizze i tjestenine.

Više o tome...

Redukcijske dijete

15-03-2016 Klikova:2638 Vesna Bosanac, NUTRICIONIST ak - avatar ak

Lako je udebljati se. Koliko je teško smršaviti, a pri tome zadržati mišićno tkivo, većini je više nego poznato. Nastavak primrema i natjecanja razlog je zbog kojeg mnogi sportaši pribjegavaju brzim dijetama. Što može krenuti po zlu?

Više o tome...

JEČAM (2)

19-01-2015 Klikova:5312 Vesna Bosanac, NUTRICIONIST ak - avatar ak

Sužen izbor svježih namirnica, u hladno doba godine, afirmira kuhana jela sa žitaricama, a topla krepka variva izmame svakome osmjeh na lice. Ječam je žitarica koja, zahvaljujući svom nutritivnom sastavu i svojstvima, zavrjeđuje češću prisutnost na jelovniku. Ječam (Hordeum vulgare) jedna je od prvih kultiviranih žitarica. Koristi se za prehranu ljudi i životinja, u proizvodnji piva i žestokih pića, a u...

Više o tome...

 

Pratite nas na fejsu